1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Konferencija o Ukrajini: nada u skori mir

15. lipnja 2024

Njemačka želi da se na dvodnevnom sastanku o Ukrajini u Švicarskoj pokrene mirovni proces. Očekuje se sudjelovanje predstavnika 90 država, među kojima neće biti Rusije i Kine.

Zgrade u mraku, na nebu svijetli projektil
KIjev je uvijek iznova cilj ruskih napadaFoto: Gleb Garanich/REUTERS

On se nada da će se s mirovnom konferencijom za Ukrajinu, koja se ovoga vikenda (15. i 16.6.) održava u Švicarskoj, „pojaviti nešto što će nas približiti miru", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz ovoga tjedna na rubu treće konferencije o obnovi Ukrajine u Berlinu. Pored njega je stajao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. A za njega je već uspjeh činjenica da se konferencija koju je Švicarska organizirala na njegov zahtjev uopće održava. „Vrlo je teško ne izgubiti saveznike i partnerske zemlje. A ujediniti partnerske zemlje i one koje to nisu je samo po sebi težak zadatak za Ukrajinu", rekao je Zelenski, govoreći o više od dvije godine velike ruske invazije na Ukrajinu.

Kancelar Scholz je za govornicom naglasio da bi se možda u Švicarskoj „mogao pokazati način kako da se uspješno uđe u proces u kojem će i Rusija jednog dana biti za stolom". I dodao: „Kada sazrije vrijeme. Ali o tome će jedino i samo odlučiti Ukrajina."

Odbijanje iz Pekinga

Rusija je još ranije jasno stavila do znanja da neće sudjelovati na švicarskoj konferenciji. Sudjelovanje je odbio i Peking, mada je njemačka vlada već dugo lobirala za dolazak kineskog predstavnika. No na kraju je ipak je 90 zemalja najavilo dolazak, priopćila je švicarska savezna predsjednica Viola Amherd uoči konferencije. Polovica njih dolazi iz Europe i Sjeverne Amerike, druga polovica su zemlje na globalnom jugu – iz Južne Amerike, Afrike, s Bliskog istoka i Azije. Mnoge vlade su zahvalile Švicarskoj na organizaciji konferencije, rekla je Amherd. Ona također kaže da je riječ o procesu kojim će se stvoriti uvjeti „za budući mirovni samit uz sudjelovanje Rusije".

Za ukrajinskog predsjednika Zelenskog konferencija u hotelskom kompleksu „Bürgenstock” kod Luzerna bit će vrhunac diplomatskog maratona o Ukrajini.

Volodimir Zelenski je sudjelovao na konferenciji u Berlinu i održao govor u Bundestagu (11.6.2024.)Foto: Axel Schmidt/REUTERS

Krediti EU-a za ukrajinske tvrtke

Na konferenciji URC2024 (Ukraine Recoveri Conference 2024) u Berlinu Europska unija je obećala kredite za podršku malim i srednjim poduzećima u Ukrajini. Ali na ovaj način bi se trebala financirati i obnova ukrajinskog snabdijevanja električnom i toplotnom energijom. Bruxelles uzima kredite za Ukrajinu koji se servisiraju iz prihoda od kamata od zamrznute ruske imovine u Europi. U Berlinu je Zelenski također prvi put osobno govorio u njemačkom Bundestagu, a nedugo zatim je posjetio ukrajinske vojnike koje njemački Bundeswehr na vojnom poligonu sjeverno od Berlina obučava u rukovanju sustavom Patriot.

Nakon URC2024 uslijedio je sastanak sedam najvećih industrijskih nacija G7 u Italiji, s nadom da će što više šefova država i vlada odatle produžiti na konferenciju u Švicarsku.

Navodi se da je Rusija vršila pritisak, posebno na zemlje globalnog juga, da bojkotiraju švicarsku konferenciju. Zbog toga organizatori ovih 90 zemalja koje su prihvatile poziv vide kao djelomičan uspjeh. To je očigledno bilo moguće i zato što je dnevni red o kojem se raspravlja znatno skraćen.

Mirovna konferencija se održava kod Luzerna u ŠvicarskojFoto: Michael Buholzer/KEYSTONE/picture alliance

Teme: nuklearna sigurnost, izvoz žitarica, oteta djeca

U suštini, riječ je o sigurnosti ukrajinskih nuklearnih elektrana, pri čemu su najveću nuklearku zauzeli ruski vojnici. Ta se elektrana nalazi na prvoj liniji bojišnice na jugu Ukrajine.

Osim toga, razgovarat će se i o daljnjem osiguravanju izvoza žita iz Ukrajine, posebno u zemlje globalnog juga, kao i o oslobađanju ukrajinske djece koju je Rusija otela s okupiranih teritorija.

Završna deklaracija švicarske konferencije ne bi trebala tematizirati ni o momentalni prekid ruskog agresorskog rata niti povlačenje Rusije iz Ukrajine, kako to predviđa stvarni mirovni plan Ukrajine.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika, da bi mogla zaštititi barem sve velike gradove i najvažnije energetske objekte njegovoj zemlji bi bilo potrebno ukupno sedam protuzračnih sustava Patriot. Njemačka je obećala poslati treći sustav prije nekoliko tjedana, ali su mnogi zahtjevi njemačke vlade saveznicima za dodatnu opremu ostali bez odgovora.

Na rubu konferencije URC2024 ukrajinski predsjednik je rekao: „Njemačka je lider u podršci Ukrajini, štiteći njen zračni prostor sustavima Patriot." Američki mediji prenose i da američki predsjednik Joe Biden želi dati Ukrajini još jedan Patriot.

Ukrajina: čuvari kijevskog neba

02:41

This browser does not support the video element.

SAD šalje Patriot iz Poljske u Ukrajinu

Očigledno je to jedan od Patriota koji trenutno štite jugoistočnu Poljsku na granici s Ukrajinom. Njime se štiti regionalna zračna luka Rzeszow, koja je postala najvažnije čvorište za zapadnu vojnu pomoć́ Ukrajini. Zelenski je u Berlinu također rekao: „Danas postoji novo rješenje protuzračne obrane, a ne samo Patriot." Ukrajinski predsjednik nije iznio više detalja.

S po jednim Patriotom više iz Njemačke i SAD-a u Ukrajini bi ih bilo ukupno pet – od očekivanih sedam. Zelenski je time napravio barem mali korak naprijed. Osim toga, očekuje se da će ukrajinsko ratno zrakoplovstvo ovoga ljeta rasporediti prve zapadne borbene avione F-16.

Ono što je ključno, rekao je ukrajinski predsjednik, je da njegova zemlja „ne izgubi inicijativu". I ključno je da inicijativa „ne bude dana bilo kome, a posebno ne Rusiji. Zato što je ruska inicijativa u smislu njene vizije okončanja rata u potpunosti viđena na dan invazije", naglasio je Zelenski na novinskoj konferenciji u Berlinu. I dodao: „Vizija Rusije je okupacije naše zemlje." Putin je u tome do sada samo djelomično uspio – 28 mjeseci od početka invazije i uoči prvog mirovnog samita za Ukrajinu.