1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

Konferencija o Ukrajini: Rusija mora platiti štetu

3. travnja 2024

Na jednoj konferenciji u Haagu više od 40 zemalja žele da Rusija kazneno odgovara za svoj napad na Ukrajinu. Ali put do pravde je dug.

Više desetaka osoba sjedi za okruglim stolom, iznad njih u pozadini dva velika monitora na kojim se vidi govornica
Više od 40 zemalja spremno je pomoći UkrajiniFoto: Jeroen Jumelet/ANP/picture alliance

„Štete na infrastrukturi u Ukrajini koje su nastale do siječnja ove godine procjenjuju se na 155 milijardi dolara", izjavila je nizozemska ministrica vanjskih poslova Hanke Bruins Slot na otvaranju konferencije „Ponovna uspostava pravde za Ukrajinu", održane ovog utorka u Den Haagu. Osim toga je oštećeno ili potpuno razoreno više od 200.000 kuća, gotovo 4.000 škola i oko 400 bolnica. Po navodima Europske unije procjenjuje se da će Ukrajina za obnovu trebati oko 450 milijardi eura u idućih deset godina.

Ali, puno teže od procjene štete je bilo pitanje, kako se Rusiju može pozvati na odgovornost. Bila je to rasprava koja je stajala i pod dojmom druge godišnjice oslobođenja Buče. „Prije dva dana bio sam u Buči, gradu koji je postao simbolom ruskog zla u cijelom ratu. Svi se sjećate kako su izgledale ulice Buče nakon što su ruski okupatori otjerani odande", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju sudionicima video-porukom. Sudionike konferencije pozvao je da ne popuste u zauzimanju za Ukrajinu i pravdu za njegovu zemlju.

Po navodima ukrajinskoga glavnog državnog odvjetnika Andrija Kostina dosad su podnesene tužbe za više od 125.000 predmnijevanih počinjenih zločina. Među njima su i brojni zbog djela počinjenih u Buči prije oko dvije godine. Rusija opovrgava optužbe i tvrdi da se kod tih slika radilo o inscenaciji.

Na konferenciji u Haagu bilo je gotovo 60 predstavnika vlada, mnogi od njih iz europskih zemalja, ali i iz Sjedinjenih Država, Kanade i Japana. Oni su se sastali s predstavnicima Vijeća Europe, institucija Europske unije te predstavnicima Međunarodnoga kaznenog suda kao i predstavnicima ukrajinskog pravosuđa. Na kraju je prihvaćena politička izjava 44 države po kojoj Rusija mora platiti za svoja djela i biti pozvana na odgovornost za agresiju na Ukrajinu. „Naša zajednička zadaća je okončati nekažnjenost ruskih postupaka", naglasio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na završnoj konferenciji za novinare.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba i njegova nizozemska kolegica Hanke Bruins SlotFoto: Jeroen Jumelet/ANP/picture alliance

Štete na stambenim objektima mogu se sad registrirati

Sudionici konferencije su pozdravili mogućnost da Ukrajinke i Ukrajinci sad mogu štete na stambenim objektima prijaviti uz pomoć jedne aplikacije, koja se u Ukrajini već koristi za podnošenje zahtjeva općinskim vlastima. Već prošle godine je na sastanku predsjednika država i vlada Vijeća Europe uspostavljen registar šteta u Ukrajini. Po navodima Vijeća Europe, očekuje se da će biti moguće ostvariti prava u 300.000 do 600.000 slučajeva. Uskoro bi trebala biti uspostavljena još jedna mogućnost za prijavljivanje štete. Tijekom dana je već registrirano više od stotinu prijavljenih šteta, objavila je nizozemska ministrica vanjskih poslova Hanke Bruins Slot na kraju konferencije.

Ali, još nije razjašnjeno kako bi štete trebale biti kompenzirane. Sustav kompenzacije mora tek biti uspostavljen. Novac za kompenzaciju mora – po važećem međunarodnom pravu – doći iz Rusije, izjavio je Markijan Kliuhkovski, direktor registra u izjavi za DW. Pitanje, kako bi se to točno trebalo odvijati još je otvoreno. Po navodima nizozemske ministrice Bruins Slot, konferencija je naznačila kako bi taj mehanizam kompenzacije mogao izgledati. Još se raspravlja i o tomu, može li zamrznuta ruska imovina, ili barem prihodi od nje, biti upotrijebljena za kompenzaciju, rekla je nizozemska ministrica na konferenciji za medije.

Posebni tribunal za zločin agresije

Otvoreno je i pitanje uspostave takozvanog Posebnog tribunala za Ukrajinu, koji bi trebao razmatrati zločin agresije, dakle započimanje napadačkog rata. Dok je ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba ujutro još rekao da glede toga pitanja trenutno nema napretka, na završnoj konferenciji za novinare je izrazio zadovoljstvo zbog potpore sudionika konferencije. U završnoj izjavi 44 zemlje potpisnice kažu da su i dalje odlučne raditi na uspostavi posebnog tribunala za kažnjavanje zločina agresije.

Povjerenik EU-a za pravosuđe Didier Reynders je optimistFoto: Lucia Schulten/DW

Povjerenik EU-a za pravosuđe Didier Reynders u razgovoru za DW je izrazio optimizam da takav tribunal može biti uspostavljen do kraja ove godine, ali naglašava da je to dug put. Na konferenciji za medije je Dmitro Kuleba podsjetio da postoje razlike u mišljenjima o tomu, može li se i kako ukinuti imunitet ruskog političkog vodstva.

U tijeku procesi za ratne zločine

Već sad se u Ukrajini kažnjavaju ratni zločini, izvijestio je ukrajinski glavni državni odvjetnik Andrij Kostin na konferenciji. Identificirana je 551 osoba osumnjičena za razne zločine. Od toga su 374 osobe već optužene, a 104 osobe su ukrajinski sudovi već osudili. I Međunarodni kazneni sud u Haagu je zbog predmnijevanih ratnih zločina već izdao četiri međunarodna uhitbena naloga protiv ruskih počinitelja, jedan od njih je protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.