Kontejnerski promet jedan je od indikatora za razvoj konjunkture. Iz SAD-a stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u glavnom pokretaču svjetske konjunkture Kini situacija nije sjajna.
Oglas
RWI-Leibniz-Institut za gospodarska istraživanja sa sjedištem u Essenu prošli je tjedan objavio dobru vijest: „U mnogim svjetskim lukama je porastao kontejnerski promet." To bi trebalo, kako je ocijenjeno, „doprinijeti blagom popuštanju problema u opskrbi", objavio je 28. siječnja Torsten Schmidt, šef RWI-odjela za konjunkturu, u aktualnom izdanju indeksa kontejnerskog prometa koji zajedno izdaju RWI i Institut za morski promet i logistiku (ISL).
Tvrtka za logistiku i prijevoz Kühne + Nagel (K + N) iz Schindellegija u Švicarskoj prati stanje na međunarodnim pomorskim putevima. I uočava, kaže Dominique Nadelhofer koji je u toj firmi zadužen za odnose s javnošću, da je 28. siječnja čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu.
Kako bi omogućila stvaranje prave slike stanja, tvrtka K + N je stvorila vlastiti indeks pod nazivom Seaexplorer Disruption Indicator. Tu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako kod broda natovarenog s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcaj tereta taj indeks iznosi 180.000.
Prošlog petka (28.1.) Seaexplorer Disruption Indicator je iznosio „12,5 milijuna TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svjetskih luka", izvijestio je Dominique Nadelhofer u razgovoru za DW. Na pitanje što to konkretno znači u praksi, on je odgovorio: „Kod indeksa Seaexplorer Disruption Indicator trenutačno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u usporedbi s normalnim uvjetima."
Nisu sve luke jednako učinkovite
No ne postoji samo jedan razlog za tu situaciju. Nadelhofer navodi primjer SAD-a gdje trenutačno postoji problem koji je u Europi dobro poznat i u Velikoj Britaniji: „U Sjevernoj Americi izazov predstavlja aktualni nedostatak vozača kamiona." Zato je u lukama postalo tijesno jer se roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo otpremiti dalje u odredište na kopnu.
Osim toga, nisu sve luke jednako dobro opremljene ili organizirane. Globalno gledano postoje velike razlike. New Global Container Port Performance Index (CPPI), ranglista najučinkovitijih luka svijeta koju objavljuju Svjetska banka i londonska tvrtka IHS Markit, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.
Na prvom mjestu je Yokohama u Japanu, na drugom King Abdullah Port u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Qingdao u Kini. Najbolje plasirana europska luka je Algeciras u Španjolskoj (10. mjesto), a najučinkovitija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.
Kina je postala kočničar
To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizirane na svijetu, ne znači automatski da su one i dalje konjunkturni motor u svjetskoj trgovini. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mjera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posljedicu kočenje svjetske trgovine.
Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini opet porastao. Ali tu postoji jedna odlučujuća iznimka, kažu stručnjaci RWI/ISL-a: „Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama izvan Kine. U kineskim lukama je kontejnerski promet znatno smanjen."
Nema naznaka oporavka
Dominique Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremu brodova, ali da je aktualno stanje uzrokovala „kombinacija mnogih faktora".
Megalomanija na moru
Golemi teretni brodovi, ne više hoteli nego hotelska naselja na vodi, divovske platforme, a naravno tu su i ratni brodovi... Ima li još granica u brodogradnji?
Foto: Reuters/F. Bimmer
Još veća mrcina
Ovog mjeseca je i u Hamburg uplovio jedan od najvećih teretnih brodova na svijetu: Mol Triumph. Osobito ova tradicionalna njemačka luka ima sve većih problema prihvaćati takve kolose: jer luka zapravo leži na ušću rijeke Labe...
Foto: picture-alliance/dpa/M. Brandt
Polegnuti Empire State Building
Jedan od najvećih kontejnerskih brodova je nedavno po prvi puta uplovio u luku Hamburga: MOL Triumph je dug 400 metara - maletene pola kilometara! Na njemu je mjesta za 20.170 kontejnera, ali ne može u Hamburg - ako je pun. Jer onda je jednostavno predubokog gaza za rijeku Labu - čitavih 16 metara!
Bit će još veći
Za nekoliko tjedana u promet će biti pušten "OOCL Hong Kong" i postati najveći kontejnerski brod. Na njemu ima mjesta za 21.100 standardnih kontejnera. Prije 25 godina je bilo dovoljno 4.442 kontejnera da bi brod bio najveći na svijetu. Od današnjih kontejnerskih divova bili su veći samo nekadašnji super tankeri.
Foto: picture-alliance/dpa/A. Warmuth
Prevelik? Najduži brod na svijetu
Tanker za prijevoz nafte Jahre Viking bio je dugačak više od 458 metara. Da bi se zaustavio bilo mu je potrebno više od šest kilometara. Zbog svoje veličine i loše sposobnosti za manevriranje nije mogao proći kroz Panamski i Sueski kanal, a ni kroz La Manche. Mogao je pristati samo u malobrojnim lukama. Od 2004. do 2009. služio je pod imenom Knock Nevis kao plutajuće skladište sirove nafte.
Foto: picture-alliance/dpa/DPA Report
Mali grad na moru
Najveći putnički brod koji je do sada sagrađen je Harmony of the Seas. Na 16 paluba može biti smješteno više od 6.300 putnika i 2.100 članova posade. Američki brodovlasnik Royal Caribbean Cruises platio je više od milijardu eura za ovaj brod dugačak 362 metara na kojem se među ostalim nalaze 20 restorana, 23 bazena i park s 12.000 biljaka.
Foto: picture-alliance/dpa/F. Dubray
Velik kao kruzer, samo bez turista
Razni šeici, oligarsi i drugi milijarderi natječu se tko će imati veću jahtu. Brodove se ponekad povećava i za vrijeme gradnje, kako bi se preteklo suparnika. Najveća je motorna jahta Azzam (dužina 180 metara). Ova igračka jednog saudijskog šeika raspolaže helidromom, proturaketnim sustavom i vlastitom podmornicom.
Foto: Imago/TheYachtPhoto.com
Jedrenje s podmorskom panoramskom ložom
Dizajner Philippe Starck osmislio je superjahtu „A“ za ruskog milijardera Andreja Melničenka. Površina jedra je velika kao pola nogometnog igrališta, ima osam paluba i tri bazena, vlastitu podmornicu i panoramski lounge ispod razine mora. Sa svojih 143 metara ovaj je brod daleko veći od broda njemačke mornarice „Gorch Fock“ (89 metara).
Foto: picture-alliance/dpa/A. Heimken
Vjerojatno najskuplji ratni brod na svijetu
SAD je za novi nosač zrakoplova (dužina 337 metara) izdvojio 13 milijardi dolara. Od travnja 2017. američki marinci već vježbaju na palubi broda USS Gerald R. Ford. SAD je do sada imao 18 klasičnih nosača zrakoplova. Nova Ford-klasa bi trebala omogućiti učinkovitije i brže polijetanje s elektromagnetskim katapultiranjem.
Foto: Imago/Zumapress/C. Delano
Ruski mega-ledolomci
Tri metra debele sante leda? Nikakav problem za ruski ledolomac na nuklearni pogon klase Arktika. On je najveći na svijetu – prema informacijama ruske države internetske stranice "Sputniknews". Njegova je zadaća da od kraja 2017. tankerima krči put kroz led oko Arktika. Iduće godine će mu se pridružiti još nekoliko ledolomaca.
Foto: picture alliance / dpa
Transporter teških tereta
Brod Dockwise Vanguard može transportirati naftne platforme (na fotografiji) ili cijele brodove. U tu svrhu se ovaj teretni brod može spustiti, a nakon što se teret prebaci platformu broda, on se opet diže iz vode. Ovaj najveći teretni brod na svijetu dug je 275 metara.
Foto: Boskalis
Do najdublje točke na dnu mora…
… zaronio je redatelj James Cameron podmornicom Deepsea Challenger. Ona je u najstrožoj tajnosti građena od 2005. do 2012. u Australiji. Putnik sjedi u kugli od najjačeg čelika. Kugla je unutarnjeg promjera 109 cm, a zidovi su joj debljine 64 mm. Tom se podmornicom Cameron spustio do najdublje točke Marijanske brazde Challenger Deep u Tihom oceanu, na 10.984 ispod morske razine.
Foto: REUTERS
Može i bez čovjeka
Nije sve u veličini! U skoroj budućnosti bi brodovi mogli ploviti na električni pogon bez posade. Prvi pokušaj sa samovozećim kontejnerskim brodom na električni pogon pokrenut je u Norveškoj: "Yara Birkland" (na fotografiji) prevozit će od 2018. gnojivo. Najprije s kapetanom, a zatim od 2019. na daljinsko upravljanje, pa onda od 2020. i bez toga,. Kažu da će to biti prekretnica za brodski promet.
Foto: Yara International
12 slika1 | 12
On naglašava da je takav razvoj situacije bio vidljiv i prije pandemije. Kako je rekao, već tada su brodovlasnici počeli smanjivati svoje flote. A onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom jer su ljudi, umjesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli trošiti novac na druge stvari, primjerice na sportske rekvizite ili na renoviranje svog doma. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja zračnog putničkog prometa otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport u zrakoplovima.
Nadelhofer ne želi prognozirati kada će se situacija stabilizirati. A i Torsten Schmidt iz RWI-a prilično je suzdržan što se tiče budućnosti: „Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi biti indicija za novo zaoštravanje problema u isporuci u idućim mjesecima."