1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Republika Srpska i dalje ofenzivno protiv korone

14. svibnja 2020

Iako su sve zemlje u Europi ukinule policijski sat i izvanredno stanje, te ublažili mjere, Repubilika Srpska ne popušta. Rezultat: na tisuće ljudi u tržnim centrima, frizerskim salonima, kafićima - ali “samo” do 22:00.

)
Foto: DW/D. Maksimovic

“Sigurno da je to u ovom trenutku bilo potrebno. To je potvrdila i Narodna skupština njegovim uvođenjem. Svi znamo kakvo je stanje bilo, kako se ta pandemija širila. Evo danas kada je ta pandemija u nekom padu... Lako je biti general nakon bitke i govoriti je li trebalo ili ne. Ali smo svi bili suglasni u tom trenutku da je potrebno i smatram da su učinci vidljivi, samim time što danas možemo govoriti o potpunoj normalizaciji stanja”, rekao je potpredsjednik parlamenta, Milan Petković, uoči upućivanja odluke o ukidanju izvanrednog stanja u Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Početak idućeg tjedna ključan?

Vlada RS danas (14.5.) upućuje odluku Narodnoj skupštini, skupštinski kolegij u idućih dan-dva će odlučiti o datumu održavanja sjednice, na kojoj bi trebali ukinuti izvanredno stanje, koje je na stazi od 3. travnja. Najvjerojatnije će to biti početkom sljedećeg tjedna.

Međutim, već drugi tjedan nitko u okruženju a niti neka druga zemlja u Europi nema više na snazi izvanredno stanje i policijski sat, koji je u RS uveden 21. ožujka. Ništa tu ne bi bilo sporno kada bi za to postojali razlozi kako je navedeno u odlukama, odnosno da epidemiološka situacija zahtijeva takvo stanje. Ukoliko epidemiološka situacija traži policijski sat i izvanredno stanje, zašto su onda ugostiteljski objekti otvoreni već sedam dana? Zašto rade frizerski saloni, fitness-centri, zašto svi privredni subjekti rade ukoliko je epidemiološka situacija doista takva da je nužno ograničavanje kretanja građana? Generalni je zaključak javnosti, koji je postao i predmet ismijavanja, da je virus korona u RS najviše aktivan od deset uvečer do pet ujutro, do kada traje policijski sat.

"I izvanredo stanje i policijski sat bio je paravan gdje se eliminiranjem parlamenta i oporbe s javne scene, iskoristila prilika da se ispod radara provuče dosta stvari”, kaže analitičarka Tanja Topić, navodeći niz odluka koje su usvojene kao uredbe sa zakonskom snagom.

Ipak, spomen oporbe u kontekstu bilo kakve reakcije na poteze vladajućih, nema nekog smisla u ovom slučaju jer je ona (oporba) bila praktički neprimijetna posljednja dva mjeseca. I da je bilo parlamentarnih aktivnosti, teško da bi bilo nekih konkretnih poteza, osim senzacionalističih igrokaza za javnost.

Novac, eksproprijacije, novac...

Ali činjenica je da su ispod radara provučene neke odluke - iako su one javne. Svaka uredba predsjednika, koji već dva mjeseca ima zakonodavnu ulogu, objavljena je u Službenom glasniku RS. Zaduženje prema Svjetskoj banci, eksproprijacija zemljišta na dionici koridora Vc koji prolazi kroz RS kao i zemljišta na dionici autoputa Banjaluka-Doboj, te direktna kreditna zaduženja za javna poduzeća poput Šuma RS, samo su neke od uredbi i odluka Vlade koje su usvojene posljednjih tjedana.

Veliki dio javnosti smatra da je potreba postojanja izvanrednog stanja, koja je morala biti u istoj ravni s policijskim satom kako bi se održala napetost, upravo bila donošenje odluka koje bi inače izazvale burnu raspravu u parlamentu ali i reakciju javnosti. Obzirom na zabranu okupljanja, svaka reakcija je izostala, pa i na ustupanje ugovora o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane "Medna” na rijeci Sani.

Policija nadzire pridržavanje zabrane izlaskaFoto: DW/D. Maksimovic

"S jedne strane imamo represivne mjere a s druge cvjeta bezakonje u svakom drugom pogledu”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH, navodeći da se stanje izvanredne situacije koristi da se proguraju stvari koje ne bi mogle proći nikakvu javnu raspravu.

Sudski epilog

"Izanrednim stanjem” u RS sigurno će se baviti i Ustavni sud, obzirom da već postoje neke apelacije ali i najave dijela pravnika u RS. Kršenje prava na kretanje, okupljanje, uvođenje uredbe o sprječavanju izazivanja panike koja je, iako kasnije ukinuta, u najznačajnijem trenutku dovela do cenzure i autocenzure, neće ostati bez sudskog epiloga.

“Inicijative za ocjenu ustavnosti će pokazati jednu od dvije stvari. Prvo, Ustav, točnije amandmani na isti, su jako loše napisani i ne prave valjan pravni okvir za postupanje u izvanrednoj situaciji. Druga opcija je da će Ustavni sud tumačiti Ustav izvan teksta, što nadam se neće biti slučaj jer onda ne postoji pravna sigurnost. Ovdje govorim o članku 81. stavak 1. Ustava gdje je predviđeno da je jedan od uvjeta da predsjednik RS može donositi uredbe sa zakonskom snagom, taj da je izvanredno stanje proglašeno od strane institucija BiH. I to je jasno i laiku kad pročita. Budući da se to nije dogodilo, sve uredbe koje su usvojene u međuvremenu su upitne i Ustavni sud će imati težak i nezahvalan posao pred sobom”, kaže pravnik iz Banjaluke, Aleksandar Jokić, navodeći da će prava pojedinca u tom slučaju ovisiti od odluka Ustavnog suda.

Štokholmski sindrom

Sad je pitanje je li uopće moguće izaći iz ovoga bez nekih većih posljedica. U političkom smislu, slažu se analitičari, tu neće biti puno problema obzirom na "kratku narodnu pamet” na ovim prostorima - ali je pitanje kakav će pravni temelj sve to imati u smislu zakonitosti i opravdanosti svih odluka. Ono što je nevjerojatno da se u cijeloj ovoj krizi, mogućnosti ukazivanja na propuste, a bilo ih je mnogo, nije pojavio nitko ozbiljan u političkom smislu tko bi mogao nešto ponuditi građanima.

"Pitanje je li u toj zaokupljenosti javnim zdravljem, svijest građana bila u stanju prepoznati sve anomalije i malverzacije. Pamet prosječnog građanina u BiH je kratka i on će brzo zaboraviti ovo stanje, sretan što smo ga pregurali, tako da ne vjerujem u neko pretjerano osvješćivanje građana”, kaže Tanja Topić.

Je li moguće da smo gori?

I zaista, javno zdravlje nitko ni danas, dva mjeseca kasnije ne spori, kao ni činjenicu da ono mora biti na prvom mjestu. Međutim, jesu li građani morali biti zatvoreni po tri dana u svojim domovima, je li policijski sat i dalje nužan u situaciji kontradiktornih događaja koji poništavaju njegov učinak ukoliko je na snazi zbog javnog zdravlja. Na koncu, kome je i dalje potrebno izvanredno stanje i policijski sat, nakon svih ublaženih mjera? Pitali smo Banjalučane o potrebi izvanrednog stanja i policijskog sata, oni većinom ne vide svrhu njegovog nastavka. Izdvojili smo jedno mišljenje: "Kad je i (predsjednik Srbije Aleksandar op.a.) Vučić ukinuo sve zabrane kretanja i okupljanja još prije nekoliko dana, je moguće da smo mi gori?”

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi