„Gore od rata" – pod tim naslovom austrijski dnevni list Die Presse piše o posljedicama korona-krize i tome kako je ona punom snagom pogodila Hrvatsku koja je «ovisna o turizmu», ali i dodaje da bi dugoročno gledajući ta zemlja mogla profitirati.

«Nijedna druga zemlja Europske unije nije tako ovisna o turizmu kao Hrvatska. Četvrtina BDP-a se ostvaruje u tom sektoru», piše dopisnik Die Pressea s jugoistoka Europe, Thomas Roser. Dok se na Jadranu normalizira situacija u turizmu i očekuje dolazak (stranih) gostiju, Roser je posjetio Opatiju gdje mu je Radovan Lazić iz hotela Adriatic rekao kako «je za naš hotel ova kriza gora od rata» – ali i Varaždin.

U tvornici Varteksa je razgovarao s predsjednikom Uprave Tomislavom Babićem, koji je uvjeren da će njegova tvrtka «iz korona-krize izaći jača od mnogijh konkurenata». Razlog optimizma je, kako piše austrijski list, aktualni trend «povratka mode iz Azije u Europu», odnosno reorganizacije dostavnih lanaca, kako bi ubuduće bili kraći i kako bi se brže moglo reagirati na slične krize.

«Druga najsiromašnija članica EU-a»

Die Presse: «Dugoročno bi od toga mogao profitirati cijeli Balkan, pogotovo zemlje poput Albanije i Rumunjske. Niske plaće i raspoloživa radna snaga, to je ono što tu regiju čini tako zanimljivom zapadnoeuropskim tržištima za «Nearshoring» - povratak proizvodnje iz Azije u Europu.»

Za Hrvatsku su izgledi vezani uz dugoročne investicije ipak slaba utjeha, piše Die Presse. Austrijski list podsjeća da je toj zemlji trebalo više od pola destetljeća da se oporavi od velike krize 2008. godine: «Ovaj put bi sve moglo ići brže: već za 2021. prognozira se rast od četiri posto. No, Hrvatska će najranije 2022. ili 2023. moći kompenzirati pad. Istovremeno bi državni dug 2020. mogao porasti sa 75,7 na 90 posto BDP-a. Umjesto da se približi standardima EU-a, druga najsiromašnija članica EU-a mogla bi dodatno izgubiti tlo pod nogama.»

«Dođite k nama!»

Minhenski list Süddeutsche Zeitung (SZ) pozabavio se načinima na koje južnoeuropske zemlje pokušavaju privući (inače) najbrojnije mušterije – njemačke turiste. Sredinom lipnja, nakon što i savezna vlada u Berlinu ukine paušalno upozorenje za turistička putovanja u inozemstvo, putovanja u Europi su opet moguća – a time praktički počinje sezona ljetnih odmora.

„Dođite k nama!" – to je naslov pod kojim SZ piše o turističkoj promociji „po svaku cijenu". Na Siciliji, gdje je svaki drugi gost (od njih oko pet milijuna godišnje) iz inozemstva, reagionalna vlada je predložila da se stranim gostima plati 50% troškova leta, odnosno svaku treću noć koju provedu u hotelu, navodi SZ i dodaje kako svota koja je za to predviđena (50 milijuna eura) očito neće biti dovoljna za financiranje vladine najave.

SZ piše da su na drugom kraju Italije, u regiji Južni Tirol, u posljednje vrijeme reklamirali kako će svakom gostu koji to poželi platiti test na koronavirus. „Kakvu bi dodatnu korist za turiste trebala imati ta mjera, nitko ne može objasniti. I što ako test bude pozitivan?" - pita se minhenski list.

Ciparski korona-paket za turiste

Na Cipru su očito malo više razmišljali o dolasku stranih gostiju, dodaje SZ: «Ta je zemlja podijelila turiste u A i B goste. Oni koji su skupini A, a to su Njemačka, Austrija ili Bugarska, od 20. lipnja može bez ikakvih zdravstvenih dokaza doputovati na Cipar. A turisti iz B-skupine, u kojoj su na neki kuriozan način Švicarska, Češka i Hrvatska, moraju predočiti negativan testa na Covid19. Osim toga se rade nasumične kontrole turista iz A-zemalja.»

A ako njihov test bude pozitivan, ne moraju se ništa brinuti, jer su se tri ciparska ministarstva obvezala da će oboljelima i njihovim obiteljima pokriti kompletne troškove smještaja, jela, pića i medicinske skrbi, piše SZ.

A oni turisti koji ne žele pasti na teret ciparskoj državi, mogu pristati na ponudu Hrvatske, piše SZ: «U tu zemlju turisti iz EU-a smiju ući slobodno već i prije 15. lipnja. Do prije nekoliko dana za to je trebala potvrda rezervacije smještaja, a sad je dovoljno popuniti online-formular s imenom, prezimenom i odgovoriti na par pitanja u vezi Covida-19. Tako bi stvari na granici trebale ići brže.»

Pripremio Srećko Matić