Bila je to fotografija simboličnog karaktera: Talijanska medicinska sestra Elena Pagliarini leži iscrpljena pored kompjuterske tastature. Fotografija je nastala početkom ožujka kada je koronavirus bio još uvijek relativno nov u Europi. Kratko nakon toga je i sama Pagliarini oboljela od covida-19.

Ona je ozdravila i početkom lipnja je skupa s 57 drugih građana dobila od talijanskog predsjednika orden za posebne zasluge u borbi protiv pandemije. Medicinska sestra sada smije nositi titulu "Cavaliere del Lavoro" ("Vitez rada"), izvijestila je agencija KNA. Priče kao što je ova postoje svuda u svijetu, u svim zemljama, u kojima se virus proširio. Jer liječnici, medicinske sestre i njegovatelji se bore u prvim redovima protiv korone i zbog toga su sami posebno ugroženi.

Koliki je broj zaraženih ili preminulih među medicinskim radnicima nije moguće točno reći. "International Council of Nurses" (ICN), krovna organizacija koja zastupa interese njegovatelja i medicinskih sestara, polazi od 230.000 zaraženih u medicinskoj branši širom svijeta i više od 600 umrlih. No ako se uzme u obzir da prosječno oko sedam posto od ukupnog broja zaraženih čini medicinsko osoblje, to bi preračunato značilo da je ih od korone oboljelo i do 450.000. Jedna od najviše pogođenih zemalja je Španjolska. Procjenjuje se da je oko 20 posto tamošnjih zaraženih osoba zaposleno u zdravstvu.

Neprecizni podaci

No samo mali broj zemalja ima pouzdane podatke. Španjolska doduše spada među njih jer su tamo zaraze medicinskog osoblja posebno evidentirane. Ali ti bi podaci mogli biti iskrivljeni zbog činjenice da su liječnici, medicinske sestre i njegovatelji češće testirani nego druge skupine stanovništva.

U drugim zemljama pak postoje različite definicije tko sve spada u medicinsko osoblje. Ponekad se u to osoblje ubrajaju isključivo liječnici i njegovatelji, a kod nekih su u toj skupini i drugi zaposlenici u staračkim domovima.

"Centers for Disease Control and Prevention" (CDC), ustanova američkog Ministarstva zdravstva, objavljuje podatke o broju zaraženih medicinskih radnika u SAD-u. Ti podaci govore da je zaraženo više od 77.000 liječnika, medicinskih sestara i njegovatelja, 415 ih je preminulo (podaci od 15.06.). Međutim ni ovi podaci nisu potpuni. Broj slučajeva bi mogao biti mnogo veći.

Stanje u Njemačkoj zbunjujuće

I u Njemačkoj su podaci neprecizni. Institut Robert Koch (RKI) doduše navodi da je zaraženo više od 13.400 zaposlenih u ordinacijama i bolnicama, dok ih je 20 preminulo. No neprecizni podaci postoje kada je riječ o ustanovama za pružanje njege. Jer tamošnji zaposlenici bivaju evidentirani u podacima koji se odnose na ustanove za beskućnike i izbjeglice te u zatvorima, tako da je u Njemačkoj nejasno koliko njegovatelja se izvan bolnica zarazilo virusom.

Njemačka mora tek naučiti kojoj opasnosti je izloženo medicinsko osoblje kada je riječ o virusu, kaže za DW stručnjak za zdravstvo na Sveučilištu Bayreuth i bivši član Etičkog vijeća Eckhard Nagel: "U drugim zemljama kao što su Velika Britanija ili Italija, koje su suočene s preopterećenošću zdravstvenog sustava, cijeli bolnički timovi su zbog virusa bili izvan stroja. U Njemačkoj to nije bio slučaj."

Najpoznatiji slučaj je vjerojatno kineski liječnik Li Wenliang, koji je bio među prvima koji su upozorili na koronavirus, a onda je i sam preminuo od njega. U Iranu, prema izvještajima agencije AP, liječnik Mohammad Bakhshalizadeh se na početku epidemije dnevno brinuo i za 70 pacijenata, često bez zaštitne odjeće. U ožujku je i preminuo. AP procjenjuje da je samo u prvih 90 dana pandemije u Iranu svaki dan umirao jedan zaposlenik iz zdravstva.

Za ICN je to puno više od pojedinačnih slučajeva. Klinička slika liječnika i medicinskih sestara bi mogla ukazivati na "otisak virusa", kako kaže direktor Howard Catton u razgovoru za DW. "Podaci bi nam mogli dati objašnjenje gdje se medicinski personal zarazio, koliko dobro je bio zaštićen i koje skupine su posebno ugrožene", kaže Catton. Zato ICN zahtijeva da sve zemlje prikupljaju podatke.

Otkriveni deficiti zdravstvenog sustava

U Brazilu je posebice medicinsko osoblje izloženo visokoj opasnosti od zaraze. Najmanje 157 medicinskih sestara i njegovatelja je preminulo od korone, navodi ICN, što je više nego bilo gdje drugdje.

Do sada Svjetska zdravstvena organizacija WHO još nije dala preporuku svojim državama članicama da sustavno prikupljaju podatke o infekcijama među medicinskim osobljem. No to je neophodno, kaže Catton. "Virus je pokazao da zdravstveni sustavi širom svijeta nisu bili dobro pripremljeni."

Njemačka je već izvukla prve pouke iz prvog vala pandemije, kaže stručnjak za zdravstvo Nagel, koji je više od 30 godina liječnik. "Nisam mogao zamisliti da bi u Njemačkoj moglo nestati zaštitne odjeće."

I iz pogleda na druge zemlje je naučeno puno. Nagel je zamjenik predsjednika kinesko-njemačke bolnice "Tongji" u Wuhanu. Tamo se pokazalo, kako kaže, da na odjelima na kojima se liječe pacijenti koji su posebno zarazni smjene ne bi trebale trajati više od šest sati. "Koncentracija mora ostati visoka inače se događaju greške. Osim toga zaštitna odjeća i tijelo zaposlenih moraju biti adekvatno dezinficirani kako se virus ne bi dalje prenosio. A za to je potrebno vrijeme", kaže on.

Dok se širom svijeta medicinsko osoblje i dalje inficira koronom, brojna pitanja su još uvijek nejasna: Na kojem odjelu postoji najveća opasnost od zaraze? Jesu li određene etničke skupine posebno ugrožene? Koju zaštitnu opremu trebaju njegovatelji? Odgovori na ova pitanja bi mogli pomoći u prevladavanju drugog vala korone.