I u njemačkom parlamentu se postavilo pitanje o islamističkim ekstremistima u Kosovu. Zastupnica Ljevice u Bundestagu Sevim Dagdelen je postavila upit Vladi, konstatirajući kako se Kosovo pred očima multinacionalne jedinice KFOR "razvija u islamistički teroristički centar regije". Zastupnica smatra da je skandal da se upravo "zahvaljujući nazočnosti njemačkih vojnika sada nesmetano djeluju saudijski propovjednici nasilja i mržnje i da je tako za njih stvorena ideološka osnova." Zato traži njemačku vladu da "prestane držati javnost u neznanju o konkretnim brojem osoba koje su (u Kosovu) unovačene u islamističke terorističke mreže, za IS i druge organizacije na području djelovanja KFOR-a."

Odgovor njemačke vlade svjedoči da ima razloga za zabrinutost: "Saudijske misionarske organizacije su aktivne i na Kosovu i tu šire saudijsko tumačenje vahabitskog islama, na primjer slanjem propovjednika", piše u odgovoru. Povrh toga se "može utvrditi kontinuirani arapski novčani angažman - pojedinaca, tamošnjih nevladinih organizacija kao i državnih i poludržavnih institucija - u Islamsku zajednicu Kosova."

osovo ima oko dva milijuna stanovnika. Od 2012. do danas tu je zemlju napustilo 316 ljudi u namjeri da se priključe terorističkoj organizaciji Islamska država (IS). Navodno ih je 58 u međuvremenu poginulo, a 117 ih se vratilo, odgovara Baki Kelani, glasnogovornik kosovskog Ministarstva unutarnjih poslova, na upit DW-a. On također izvještava da se protiv 237 osoba vodi istraga zbog sumnje da su sudjelovali u organiziranju i izvršenju terorističkih djela, regrutiranju te u potpori i financiranju terorizma. Od 2013. do danas uhićeno je 127 osoba.

Promjena kosovskog identiteta

Nema sumnje, radikalni islam je sve veći problem i na Kosovu, zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom. Jedan od razloga za radikalizaciju je i to što kosovske vlasti, unatoč velikoj međunarodnoj podršci, ne uspijevaju ovladati situacijom. Jer iza tih brojki kriju se društveni fenomeni većih razmjera: rašireno siromaštvo, 40 posto nezaposlenih i nedostatak perspektive. Iz svega toga nastaju frustracije, a iz njih okretanje strogom tumačenju islama kakvog ranije na Kosovu nije bilo.

Prema podacima sigurnosnih stručnjaka, danas i do 50.000 Kosovara slijedi konzervativni islam. Većina stanovnika su muslimani: Albanci, Romi, Turci, Bošnjaci. Danas se u Prištini, kao i u provinciji, sve češće viđaju žene i djevojke s tradicionalnom maramom na glavi. To je još prije 15 godina bila rijetkost. A sada ima i potpuno omotanih žena. Već tu je vidljivo da se potiskuje prijašnji liberalni islam, a umjesto njega je sve jači stroži oblik koji je na Balkan stigao pod saudijskim utjecajem. 

Institut za političke studije (KIPRED) je u ljeto 2016. objavio studiju o utjecaju vjere na kosovski identitet. Autor te studije Lulzim Peci kaže da se 57 posto muslimanskih Albanaca na Kosovu prije svega osjećaju kao Albanci, dok ih se 32 posto prvenstveno definiraju kao muslimani, a tek onda kao Albanci. "Kod tih ljudi vidimo veliki identitetski pomak od lingvističke etničke pripadnosti, takozvane govorne nacije, prema vjersko-etničkom društvu", objašnjava Peci za DW. I upozorava da, ako se taj proces nastavi, postoji opasnost od nestanka "albanstva" kakvo poznajemo. Što će značiti i kraj sekularnog i prozapadnog Kosova. 

Utjecaj islamskih zemalja

Islamizacija Albanaca nakon rata na Kosovu počela je polako. Saudijska Arabija, Kuvajt i druge islamske države naveliko su investirale u obnovu i izgradnju džamija, slale su propovjednike i pomagale siromašne. Danas na Kosovu imamo 742 džamije, a tu su još i druge muslimanske ustanove poput škola Kurana. No zajedno s novcem i propovjednicima u zemlju je stigao i jedan drugačiji islam. Politolog Agon Demjaha, koji je također radio na istraživanju o promjeni identiteta, kaže da su političari i stranke dugo bili neodređeni i neodlučni prema tom fenomenu. A sociolog Smajl Hasani krivcem za tu pojavu smatra i loš obrazovni sustav na Kosovu. Kaže da se premalo važnosti posvetilo stvaranju kosovskog identiteta kao vjerski tolerantnog i multireligioznog.

Predstavnici islamske zajednice odbacuju krivicu za radikalizaciju. Naprotiv: teologinja Besa Ismaili tvrdi da nijedan Kosovar, koji se priključio terorističkim mrežama, ne dolazi iz njezine zajednice. Ona kaže da je pogrešno boriti se za religiju te da ta ideologija nije raširena kod Albanaca. Naglašava i da teror nema nikakve veze s vjerom: "Među pravim vjernicima nema ekstremizma, u vjeri nema nasilja, nego samo ljubavi."

Važna uloga Njemačke

Florian Qehaja, direktor Centra za sigurnosne studije na Kosovu, kao razloge za taj razvoj situacije navodi prije svega katastrofalno gospodarsko stanje i slabe državne strukture obilježene nesposobnošću i korupcijom. Kaže da mladi ljudi nemaju perspektivu i sve se više osjećaju izoliranima u Europi, pa zato traže druge putove. Prema Qehajinom mišljenju, za suprotstavljanje islamizmu nužna je cjelovita strategija koja će obuhvatiti  obrazovanje mladih, izbor imama, medije te sigurnosne strukture u zemlji. Osim toga, on smatra da Kosovo treba regionalnu suradnju sa susjednim državama Makedonijom i Albanijom kao i daljnju međunarodnu podršku, prije svega SAD-a i članica EU-a, budući da te zemlje uživaju veliki ugled u toj zemlji. 

Njemačka na Kosovu sudjeluju u vojnoj misiji KFOR sa 700 vojnika te u misiji EULEX čiji je cilj jačanje pravne države. No Njemačka je posebno povezana s Kosovom i preko 400.000 Kosovara koji u njoj žive.