U blizini mosta na Ibru u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, gdje više od 90 posto stanovništva čine Srbi, atmosfera se vidno promijenila u posljednje tri godine. Toliko je, naime, prošlo otkad su srpske stranke bojkotirale kosovske izbore, a gradonačelnici albanske nacionalnosti preuzeli upravljanje općinama na sjeveru.

Murali i grafiti na srpskom, po kojima su te općine bile prepoznatljive, sada su nestali. Prekrečeni su svi nacionalni simboli Srbije. Srpskih zastava gotovo i da nema, iako su nekada visjele gotovo sa svake bandere. Kosovskih policajaca, s druge strane, ima na posvuda.

Nakon izlaska Srba iz kosovskih institucija u studenome 2022. godine, vlada kosovskog premijera Albina Kurtija provela je niz radikalnih mjera. Zabranjena je upotreba dinara, zatvoreno je više od 60 službi i institucija koje su funkcionirale u okviru srpskog sustava, povećano je prisustvo policije – sve s ciljem jače integracije u kosovski sustav.

Posljedice promjena

23-godišnja studentica Milena Jevtić iz sjevernog dijela Kosovske Mitrovice kaže da svakodnevno osjeća posljedice tih promjena. No ona ne planira izaći na izbore. Smatra da nijedna stranka nije u stanju napraviti promjenu. „Sve i da se Srbi vrate na rukovodeća mjesta", kaže, „opet u tome ne vidim nikakvo poboljšanje". Ipak vjeruje da će većina srpskog stanovništva izaći na birališta.

Veliki broj kosovskih Srba očekuje da Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, osvoji većinu u sjevernim općinama. Tako otprilike misli i Miodrag Marinković, izvršni direktor Centra za afirmativne društvene akcije (CASA) iz Mitrovice. Za DW kaže da će se vjerojatno dogoditi „da vlast formiraju politički predstavnici srpske zajednice“.

„Ono što će biti promjena je suštinski demokratski izraz zajednice“, kaže Marinković i dodaje: „Mi ne možemo očekivati ni od Srpske liste da u potpunosti radi u skladu s interesima srpske zajednice, kao što je bio slučaj i u prethodnom periodu, ali će se promijeniti to da će utjecaj Prištine na događanja na lokalu biti sužen i da ćemo imati funkcionalnu lokalnu samoupravu koja, nadamo se, radi u interesu zajednice."

No profesor Fakulteta političkih znanosti u Prištini Nexmedin Spahiu smatra da izbori zapravo daju legitimitet Kurtijevim mjerama: „Ne vjerujem da će biti ikakvih promjena. Naprotiv, preuzimanje sjevera bit će samo potvrđeno. Srbi će formalno upravljati samostalno, ali to neće donijeti nikakve rezultate niti promjene. Situacija se ne može vratiti na ono što je bilo prije incidenta u Banjskoj", tvrdi Spahiu za DW.

Simboli kao okidač sukoba

Napetosti na Kosovu su posljednjih godina gotovo uvijek počinjale od nacionalnih simbola. Bilo da su u pitanju registarske tablice, zastave ili pečati na dokumentima, uvijek su izazivale velike sukobe – blokade puteva, zatvaranje graničnih prijelaza i podizanje vojne spremnosti.

Za Miodraga Marinkovića rizik od novih napetosti počinje promjenom vlasti. „Prvi konflikt koji vidim bit će oko obilježja – vraćanja srpske zastave na općine i miješanje policije u to. Čini mi se da će od samog početka potezi lokalnih samouprava nailaziti na žestok otpor iz Prištine, uz korištenje policijskih snaga, i da će prvi potezi lokalnih skupština biti propraćeni tenzijama i sukobima“, očekuje Marinković.

S druge strane, profesor Spahiu smatra da lokalne vlasti imaju pravo na vraćanje simbola i murala koji spadaju u općinske nadležnosti.

„Mogu ih ponovo postaviti. Čak i ako su to nacionalistički simboli, to je pitanje pravne interpretacije, a zakon se ne može tumačiti subjektivno. Takvih primjera ima i u drugim dijelovima Kosova, što može relativizirati problem."

DW nije dobio odgovor od kosovske vlade na pitanje o tome kako će spriječiti potencijalne konflikte nakon izbora. Sličan tretman dobili smo i od predstavnika Srpske liste – ni oni nisu odgovorili na naše upite. Stefan Veljković iz Srpske demokracije, jedne od oporbenih stranaka, kritizira i Kurtijevu politiku, ali i odluke koje je u ranijem periodu donosila Srpska lista.

„Naša stranka će provesti potpunu reviziju rada općinskih organa, pogotovu onih na visokim pozicijama i poništiti sve štetne odluke po lokalno stanovništvo“, najavljuje Veljković.

Građani bez velikih očekivanja

Što se tiče drugih dijelova Kosova, a naročito Prištine, predizborna kampanja uoči lokalnih izbora tamo se uglavnom fokusira na pitanja infrastrukture, vrtića, parkova i prometa. Albanac Selim Sherifi ne gaji velika očekivanja od predstojećih izbora.

„Mnogo je obećanja, ali, kao i uvijek, većina ostane samo na papiru. Prođu četiri godine, a promjena gotovo da nema", kaže ovaj građanin Prištine.

Političke odluke i stalne napetosti sa sjeverne strane Ibra posljednjih godina dovele su do masovnog odlaska Srba. Prema izvještaju Međunarodne krizne skupine (ICG), od 2015. do 2023. na Kosovu živi oko 45.000 Srba manje.

Milena Jevtić iz sjevernog dijela Kosovske Mitrovice ne planira otići. A o izborima kaže: „Ne mislim da će se bilo što promijeniti. Politika je takva kakva je."