Kosovo je u političkom izvanrednom stanju. Protiv većeg broja najvažnijih i najpoznatijih političara najmlađe države Europe, prije svih predsjednika Hashima Thacija, podignuta je u četvrtak (5.11.) optužnica za ratne zločine pred Specijalnim sudom za Kosovo u Haagu. Šef države Thaci je podnio neopozivu ostavku jer se, kako je obrazložio, ne želi pred sudom u Haagu pojaviti kao predsjednik.

Osim njega optuženi su i predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) Kadri Veseli, nekadašnji predsjednik Parlamenta Jakup Krasniqi te šef parlamentarne skupine Samoodređenja, najjače stranke u kosovskom parlamentu, Rexhep Selimi. Svi oni su bili najviše rangirani članovi nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koja se tokom kosovskog rata 1998./1999. borila protiv srbijanske vojske. Njima se na teret stavljaju ratni zločini, među kojima su ubojstva, mučenja, progon i nehumano postupanje sa zatvorenicima.

„Ne želim stajati pred sudom kao predsjednik i želim zaštititi integritet Kosova", rekao je Thaci nakon objavljivanja optužnice. „Zbog toga se danas povlačim s dužnosti predsjednika Kosova." On je, prije nego što se uputio u glavno sjedište Eulexa u Prištini, izjavio da će surađivati s pravosuđem. U međuvremenu je već stigao u Haag.

Specijalni sud pod pritiskom međunarodne zajednice

Optužnica protiv njega i drugih kosovskih političara potvrđena je u četvrtak, a nešto kasnije i objavljena. Još u lipnju ove godine je glavni tužitelj Specijalnog suda za Kosovo objavio da se Thaciju i drugoj trojici optuženih na teret stavlja umiješanost u ubojstva oko 100 ljudi. U to vrijeme se još čekala službena potvrda optužnice. Svi optuženi odbacuju optužbe.

Specijalni sud za Kosovo u Haagu osnovan je 2016. pod pritiskom međunarodne zajednice. Pravno gledano on je dio kosovskog pravosuđa, ali u njemu rade isključivo strani suci i tužitelji kako bi se osigurala veća neovisnost. Tribunal treba istražiti ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, mučenja i progone, koji su se dogodili od siječnja 1998. do prosinca 2000. godine na Kosovu.

Thaci je ranije i sam potaknuo kosovski Parlament da glasa za uspostavljanje Specijalnog suda. Ali razlozi za to nisu bili njegovi osobni interesi da se otkriju zločini u kosovskom ratu, koje su počinili pripadnici OVK. To je zapravo bilo ispunjavanje međusobnih uvjeta u dijalogu Beograda i Prištine predvođenog Europskom unijom. Thaci je tada popustio pod pritiskom međunarodne zajednice. 

Kritičari dijaloga o normalizaciji na relaciji Kosovo-Srbija, kao tadašnji vođa oporbe Albin Kurti, kritizirali su činjenicu da je Specijalni sud zadužen samo za zločine OVK a ne za zločine srbijanske vojske i tajne službe protiv kosovskih Albanaca. Međutim, zločini koje je počinila Srbija tokom kosovskog rata procesuirani su pred Međunarodnim kaznenim sudom. Tokom rata na Kosovu ubijeno je više od 13.000 ljudi, najviše njih ubili su pripadnici srpskih snaga.

Upletenost u trgovinu organima?

Takozvani „Martyjev izvještaj" se smatra jednim od važnijih pokretača uspostave Specijalnog suda za Kosovo. Pod vodstvom Švicarca Dicka Martyja komisija Vijeća Europe je 2011. predstavila izvještaj koji dovodi u vezu vođe OVK Thacija, Veselija i druge s navodnim zločinima protiv Srba, Roma i Albanaca. Jedna od najtežih optužbi je bila trgovina organima. Hashim Thaci je, prema tom izvještaju, između ostalog bio umiješan i u ubojstva zarobljenika i prodaju njihovih organa. Thaci iznova izričito negira te optužbe. Do danas nitko od osumnjičenih nije optužen za trgovinu organima. Doduše, saslušanje 200 svjedoka još nije završeno, tako da u ovom slučaju još uvijek može doći do podizanja optužnice.

Thaci je prvo bio politički vođa OVK, a nakon rata jedan od najvažnijih političara Kosova. Ovaj 52-godišnjak je obavljao dužnosti ministra vanjskih poslova, premijera i na kraju predsjednika Kosova. On je dao odlučujući pečat dijalogu Srbije i Kosova, koji je započeo 2005. godine. 2013. je zajedno s tadašnjim premijerom Srbije Ivicom Dačićem potpisao tzv. „Briselski sporazum" za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Najvažniji dijelovi sporazuma ni do danas nisu provedeni. Beograd i Priština su u više navrata prekidali dijalog, a u ovom trenutku se on prilično oteže.

Dok se Thaci posljednjih godina predstavljao kao mirotvorac, Martyjev izvještaj je lebdio nad njegovom glavom kao Damoklov mač. U pozadini je očigledno stalno pokušavao spriječiti podizanje optužnice. Kosovski kritičari mu zbog toga predbacuju da je za to također žrtvovao važne političke interese zemlje. Ali, sada je jedno jasno – Thaci će morati odgovarati pred Sudom.

Bez rasprave o ratnim zločinima OVK

Njegov slučaj je reprezentativan primjer koliko je težak odnos na Kosovu prema vlastitoj ratnoj prošlosti. Službeni stav u zemlji je da je rat OVK protiv srpskih ugnjetavača bio legitiman i čist, i da je bilo samo nekoliko pojedinačnih slučajeva ratnih zločina, koji nemaju veze s OVK-om. Nikada do sada nije vođena iskrena rasprava o tome koliko duboko je OVK bio upleten u ratne zločine. Svjedoci su bili zastrašivani ili ubijani.

Tko pokrene tu temu smatra se izdajnikom, kao što pokazuje primjer politologa i publicista Shkelzena Gashija. Kada je u travnju ove godine u jednom intervjuu govorio o umiješanosti pojedinih vođa OVK u ratne zločine, dobio je masovne prijetnje smrću; a tadašnji premijer Albin Kurti (Samoodređenje) otpustio ga je kao savjetnika. Nasuprot tome, osuđeni ratni zločinci na Kosovu se često slave kao heroji oslobodilačke borbe i dobivaju važne državne funkcije.

Dačić: Kazniti izdajnike

Negirajući vlastite ratne zločine, i Srbija odlučujuće doprinosi tome da na Kosovu do sada nije pokrenuta rasprava o ratnoj prošlosti. Nedavno je nekadašnji ministar vanjskih poslova, a trenutni predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić indirektno zahtijevao da bi one Srbe, koji bi otkrili zločine protiv Albanaca i mjesta masovnih grobnica, trebalo kazniti kao izdajnike.

Pod ovim okolnostima je malo vjerojatno da će političke elite na Kosovu pokrenuti debatu o vlastitoj ratnoj prošlosti. Ono što je, međutim, sigurno je da je odlazak Hashima Thacija s političke scene Kosova izazvao veliku političku krizu. Njegovu dužnost će privremeno preuzeti predsjednica kosovskog Parlamenta Vjosa Osmani. Parlament mora izabrati novog šefa države najkasnije za šest mjeseci. Doduše u kosovskom Parlamentu Vlada trenutno ima tanku i vrlo klimavu većinu. Promatrači polaze od toga da bi kosovska Vlada mogla brzo pasti i biti raspisani prijevremeni izbori.