Deklaracija o neovisnosti Kosova koju je usvojio kosovski parlament sadrži tri glavna dijela: proglašavanje neovisnosti, obvezu ostvarivanja plana Marttija Ahtisaarija i poziv misiji EU da dođe i NATO-u da ostane na Kosovu.

Deklaracija kojom se Kosovo proglašava neovisnom i suverenom državom sadrži i dijelove preambule prijedloga novog Ustava Kosova, u kojem se navodi da je Kosovo država svih njegovih građana.

Na izvanrednoj sjednici održanoj danas u Prištini usvojen je i prijedloge zakona o zastavi i grbu Kosova. Pitanje himne biti će riješeno kasnije.

Kosovo se prostire na nešto više od 10.000 četvronih kilometara. Ima 2,2 milijuna stanovnika, većinom Albanaca.

Kronoligija borbe za neovisnost Kosova:

2. tisućljeće prije Krista - Kosovo nastanjuju Iliri od kojih potječu današnji Albanci

6. stoljeće - Srbi počeli naseljavati područje koje krajem 12. stoljeća postaje središtem srpske monarhije

14. stoljeće - Trgovci iz Dubrovačke Republike (danas hrvatski Janjevci) naseljavaju dio Kosova i dobivaju velike povlastice od tadašnjih srpskih vladara

1389. - težak poraz Srba na Kosovom polju kod Prištine označio početak turske vladavine sve do početka 20. stoljeća

1912-1913. - Balkanskim ratovima Srbija osvaja Kosovo, a Crna Gora Metohiju (zapadni dio). Ti dijelovi postaju dio Kraljevine Srbije, odnosno Crne Gore.

1915-1918. - tijekom Prvog svjetkog rata Kosovo okupiraju Austro-Ugarska i Bugarska, a završetkom rata u sastavu je Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Kolonizraju ga Srbi i Crnogorci, što izaziva napetosti. Kraljevina Jugoslavija provodi velikosrpsku politiku i ne priznaje Albancima ni nacionalna prava ni jezik

1941.- tijekom Drugog svjetskog rata Kosovo postaje dijelom fašističke Albanije, pod nadzorom Italije, a manji dijelove pripojeni Njemačkoj i Bugarskoj. Fašisti potiču albanski nacionalizam i 100.000 Srba biva protjerano, a 10.000 ubijeno

1943-1944. - kapitulacijom Italije, Nijemci preuzimaju kontrolu nad Kosovom, a krajem rata pokrajina je oslobođena i uključena u poslijeratnu FNR Jugoslaviju, kasnije preimenovanu u SFRJ

1974. - Novim ustavom SFRJ Kosovo dobiva status Autonomne pokrajine u sastavu Srbije s vlastitim predsjednikom, premijerom i mjestom u predsjedništvu Federacije. Velikim albanskim prirodnim priraštajem dolazi do nesrazmjera te kosovski Albanci čine 90 posto stanovnika pokrajine

1980-1981. - Albanci prosvjeduju i traže službeno priznanje Kosova za ustavnu republiku. Vlasti nasilno guše prosvjede albanskih studenta, raste međuetnička napetost

1987. - pred srpskim prosvjednicima koji su neredima izazivali reakciju lokalnih albanskih policijskih snaga, srbijanski vođa Slobodan Milošević postavlja se braniteljem srbijanskog naroda rečenicom "nitko ne sme da bije srpski narod"

1989. - po Miloševićevu nalogu raspuštena Skupština u Prištini, ukinuta autonomija Kosova. Albanska većina uzvraća građanskim neposluhom, bojkotom državnih institucija i organizacijom tajnih škola na albanskom jeziku

28. lipnja 1989. - predsjednik Srbije Slobodan Milošević povodom 600. godišnjice Kosovske bitke na Gazimestanu drži govor kojim promovira ideje velike Srbije i najavljuje ratove na prostoru SFRJ

1990. - samozvani kosovski parlament proglašava neovisnost koju priznaje samo Albanija. Parlament donosi Ustav Republike Kosova

1992. - Kosovski parlament organizira nepriznati referendum o neovisnosti koju podupire 98 posto glasača, no rezultate ne priznaje međunarodna zajednica. Raspadom bivše SFRJ, Kosovo postaje dio Republike Srbije. U svijetu nepriznati predsjednik Kosova, Ibrahim Rugova poziva sunarodnjake na "pasivan otpor"

1991-1995. - Srbija naseljava Kosovo srpskim izbjeglicama iz Hrvatske i BiH te stvara etničke napetosti

1995. - po završetku rata u BiH ustrojava se Oslobodilačka vojska Kosova (OVK), koja počinje gerilski rat protiv srbijanske policije. Srbi odgovaraju reperesijama i nesrazmjernom uporabom sile

1998. - srbijanske vlasti pod pritiskom Zapada obećaju prekid vatre, no mir se krši na obje strane

16. siječnja 1999. - u selu Račku pronađena tijela 45 albanskih civila što postaje povod za mirovnu konferenciju u Rambouilletu (Francuska) koja ne donosi mir između Beograda i Prištine

24. ožujka 1999. - NATO počinje napade na SR Jugolsaviju i u 78-dnevnom bombardiranju tuče vojne ciljeve i infrastrukturu. S Kosova izbjeglo više od milijun ljudi. Prema različitim procjenama ubijeno od 10.000 do 12.000 Albanaca i 3.000 Srba. Najveći pokolji nad albanskim stanovništvom počinjeni tijekom NATO-ovih bombardiranja

10. lipnja 1999. - Vijeće sigurnosti UN-a donosi rezoluciju 1244, kojom se uspostavlja misija UN-a na Kosovu (UNMIK) i raspoređuju mirovne snage KFOR, te određuje povlačenje srbijanskih snaga. Prema raznim ocjenama s Kosova izbjeglo od 60.000 do 200.000 Srba, a ostalo oko 100.000 Srba, uglavnom na sjeveru

2001. - UNMIK provodi prve slobodne izbore za kosovski parlament. Kosovo dobiva prvog predsjednika. Uspostavlja se višeetnička kosovska policija

ožujak 2004. - izbijaju etnički motivirani neredi s 19 mrtvih i više od 900 ranjenih

2005. - Kosovski parlament donosi rezoluciju o stvaranju neovisne države

2006. - Pregovori Beograda i Prištine o konačnom statusu Kosova pod okriljem međunarodne zajednice. Dvije strane ostaju ukopane na svojim pozicijama, jer kosovski Albanci ne pristaju na manje od neovisnosti, a Srbi ne daju više od široke autonomije

2007. - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Kosovo, finski diplomat Martti Ahtisaari predstavlja prijedlog konačnog statusa Kosova o "nadziranoj neovisnosti" s velikom zaštitom manjina

26. ožujka 2007. - Sjedinjene Države i Europljani u Vijeću sigurnosti podupiru Ahtisaarijev plan, kojemu se protivi Rusija, tradicionalna saveznica Srbije

20. srpnja 2007. - zbog ruskog protivljenja kompromisno rješenje je novi krug pregovora između Beograda i Prištine koji se odvija pod nadzorom Trojke (predstavnika SAD-a, Rusije i Eurppske unije)

10. prosinca 2007. - Trojka utvrdila da pregovori nisu uspjeli.

17. veljače 2008. - Kosovo proglasilo neovisnost