Predsjednik oporbene stranke Srpska demokracija Aleksandar Arsenijević cijeli je svoj život proveo na sjevernoj strani mosta na rijeci Ibar. Nakon najave premijera Kosova Albina Kurtija da će most u Kosovskoj Mitrovici biti ponovo otvoren za promet, Arsenijević strahuje da se to ne može postići mirnim putem.

„Svi mostovi spajaju ljude, ali od '99. godine pa do zatvaranja samog ovog mosta, ovaj most je bio razdor i mjesto gdje su padale razne retorike i gdje su se razni etnički sukobi rješavali silom“, kaže Arsenijević.

Otvoren za pješake, ali ne i za promet

Kako bi zaustavili nasilje koje je započelo odmah nakon završetka rata, francuski vojnici KFOR-a su početkom 2000. godine stali na most i napravili neku vrstu granice između dva entiteta, koja je ostala do danas. Lokalni Srbi su 2011. postavili barikade koje su 2014. zamijenili betonskim ogradama i drvećem, nazvavši ih „Parkom mira“.

Iste godine postignut je i Sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, kojim je predviđeno uklanjanje barikada i stavljanje mosta u funkciju u okviru takozvane „revitalizacije mosta“. Međutim, iako je prije nekoliko godina most otvoren za pješake, i dalje je pod nadzorom KFOR-a i zatvoren za cestovni promet.

Priština: „Simbol normalizacije odnosa na Kosovu"

Kosovska vlada sada provodi tehničke preglede i započinje radove koji bi omogućili da most konačno bude otvoren i za automobile. Kažu da se ne radi o hiru, već o provođenju već postignutih sporazuma između Beograda i Prištine.

„Želio bih ponoviti, kao i u planu Europske unije za revitalizaciju mosta, da će mitrovački most preko Ibra biti simbol normalizacije odnosa na Kosovu“, kaže Elbert Krasniqi, ministar lokalne samouprave Kosova. „Mislim da ne samo da nema razloga da se most drži zatvorenim, nego da je u međuvremenu potpuno apsurdno da se ovako nastavi. Otvaranje mosta nije, niti će biti protiv bilo koga“, tvrdi ministar.

Kraj sukoba ili samo povod za još jedan?

No Europska unija i SAD kritiziraju Kurtijeve jednostrane odluke. Međunarodni predstavnici smatraju da bi svaka odluka u vezi s mostom u Kosovskoj Mitrovici trebala biti donesena u okviru dijaloga između Beograda i Prištine, uz posredovanje EU-a.

„Postoje dva politička trenda“, ocjenjuje za DW politički analitičar iz Prištine Nexhmedin Spahiu: „Jedan je s Kosova, koji ima za cilj integrirati cijeli teritorij i sve etničke zajednice u kosovsko društvo, dok drugi trend dolazi iz Srbije, koja ima za cilj izolirati Srbe na Kosovu i predstaviti Kosovo kao propalu državu.“

Ibarski most je i za jedne i za druge više od prometne politike. Njegovo otvaranje simbolički bi moglo predstavljati kraj višedesetljetnih sukoba između srpske i albanske zajednice. No, bez konsenzusa mogao bi biti samo povod za još jedan sukob.