Konačno! Dvije godine nakon što je Edward Snowden razotkrio aktivnosti Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), Kongres SAD-a se s tim suočio i na kraju burne rasprave se odlučio za reformu NSA. Usvojeni zakon je daleko od toga da ispuni sve zahtjeve kritičara, ali stavlja točku na najgore ekscese.

Neće više biti masovnog prisluškivanja telefona, već samo u pojedinačnim slučajevima i uz odobrenje suda. To je, zajedno s drugim mehanizmima kontrole, ključni korak kako bi se ograničio naizgled sveprisutni aparat NSA. Sada će biti važno pratiti provedbu zakonskih promjena. Jer, Kongresu to do sada nije polazilo za rukom. I to je lekcija Snowdenovih otkrića.

Kako predstavnici naroda to žele promijeniti, ostaje nejasno. Jer, još nisu uočljive uvjerljive inicijative za poboljšanje kontrole. Unatoč tome, politički signal ovog zakona je izuzetno važan - to je prvi pravni odgovor američke vlade na Snowdenova otkrića. Time je predsjednik Obama ispunio obećanje koje je više puta dao.

Važna prekretnica

Ali, takozvani „Zakon o slobodi“ je mnogo više od toga. On znači prestanak krutih mjera sigurnosti koje je predsjednik George Bush uveo nakon napada od 11. rujna 2001. godine. Iz današnje perspektive mora se govoriti o histeriji koja je, pored širenja obavještajnih aktivnosti, dovela do ekscesa koje simboliziraju Guantanamo, CIA-ini zatvori za mučenja i rat protiv Sadama Huseina.

Predsjednik SAD-a Barack Obama i u svom drugom mandatu ima pune ruke posla pokušavajući stvari ponovo postaviti na pravo mjesto. U Iraku mu to vjerojatno neće uspjeti, zbog opasnosti od samozvane "Islamske države". I zatvaranje Guantanama tek predstoji. Unatoč tome, usvajanje Zakona o slobodi, 2. lipnja 2015. moglo bi ući u povijest kao dalekosežna prekretnica: kraj ere poslije 9/11.

SAD je oslabljen

SAD u novu eru ulazi oslabljen. Iako je još uvijek supersila, u polariziranom svijetu mu konkurenti kao što su Kina i Rusija bolno pokazuju gdje su granice. A islamski terorizam ojačan Bushovim pohodom na Irak, koristi kaos kao plodno tlo za vrlo opasne akcije, koje bi jednog dana mogle pogoditi i SAD.

Ali, unatoč svim predrasudama, usvajanjem Zakona o slobodi Amerikanci su dokazali da mogu učiti iz svojih grešaka i da politički sustav funkcionira, bez obzira na konfrontacijski politički stil koji čak može dovesti i do samouništenja. Čak i ako izuzmemo prošlotjedna previranja u Senatu, moramo utvrditi da se u SAD-u razvila iznenađujuće sofisticirana i iskrena rasprava o potrazi za balansom između sigurnosnih interesa i privatne sfere.

Reforma je tek početak

To bi trebalo cijeniti i na drugoj strani Atlantika, gdje se često upire prst u SAD. I je li pretenciozno reći da bi Njemačka mogla nešto naučiti iz američke rasprave?

Sada će se iz Berlina sigurno čuti glasni pozivi da se poboljšanje zaštite privatne sfere u Zakonu o slobodi mora proširiti i na strance. Taj zahtjev je opravdan. Ako predsjednik Obama i američki predstavnici naroda ostanu vjerni sebi, to će biti njihov sljedeći korak. Jer, reforma NSA nije završena Zakonom o slobodi. Ona je tek počela.