Od početka financijske krize američka emisijska banka Federal reserve (Fed) preplavljuje tržišta jeftinim novcem kako bi stimulirala gospodarstvo. Sličnu politiku slijede i druge odgovarajuće ustanove diljem svijeta poput Europske središnje banke. Šef Feda Ben Bernanke nedavno je nagovijestio da bi ova ustanova mogla polako prestati s politikom niske diskontne stope. No već i na sam nagovještaj promjene politike, financijska tržišta su reagirala panično pa je Bernanke ubrzo povukao svoju najavu.

Djeca žele slatkiše

"Fed je poput odrasle osobe u prostoriji punoj djece i kad djeca traže slatkiše, jer je to trenutno njihova jedina hrana, tada Fed teško može reći: 'Žao mi je nema više'", objašnjava slikovito Barry Eichengreen s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu, jedan od sudionika nedavno završenog Globalnog ekonomskog simpozija u sjevernonjemačkom Kielu. Nejasna politika eskontnih stopa bi za zemlje u razvoju i za rastuće gospodarske sile mogla imati vrlo negativne posljedice. "Prije nekoliko godina smo se morali spašavati od poplave jeftinog novca koja je prijetila Turskoj. Danas postoji opasnost da uopće nećemo doći do kapitala", kaže ministar financija Mehmet Simsek. Ulagači su, u strahu od završetka razdoblja jeftinog novca, počeli svoj novac povlačiti iz rastućih gospodarstava poput turskog, brazilskog ili indijskog. "Zemlje u razvoju i rastuće sile s pravom Fedu poručuju: 'Vi niste samo odgovorni za američko gospodarstvo, vi morati uzeti u obzir i naše potrebe'", kaže Ju Jongding, ekonomist s Kineske akademije za sociološke znanosti i bivši savjetnik Kineske središnje banke.

Kraj globalizacije

No, u tomu se slažu i Simsek i Ju, vapaji ovih zemalja često nailaze na slab odjek. Pritom su zapravo tzv. BRICS-zemlje (kratica za rastuće gospodarske sile Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) te koje, kako kaže Andrew Sheng iz ekonomskog instituta Fung Global iz Hong Konga, razvijenim silama posuđuju novac. "Mi smo ti koji bismo trebali odlučiti kako dalje", kaže Sheng. No zasad nije poznato u kojem smjeru bi ova odluka mogla ići. Manje novca za zapadnjačke državne dugove? Kontrola prometa kapitala? No to bi moglo imati dalekosežnije posljedice. "To bi bio kraj globalizacije. Jer u onom trenutku u kojem od globalizacije profitira samo mali broj sudionika, dok ostatak pati na lokalnoj razini, tada će ta ista globalizacija biti odbačena", prognozira Sheng. Njemu, kao i mnogim drugima, nedostaju jasnije i dugoročnije smjernice politike Feda u koju bi se mogli pouzdati globalni financijski sudionici.

Kompromis nije na vidiku

William Rhodes, koji je do 2010. obnašao funkciju zamjenika direktora Citigroupa, također upozorava na opasnost nestabilnog kursa Feda. "Ako izlazak iz razdoblja politike jeftinog novca ne bude bio obavljen kako treba, onda nam predstoji nešto mnogo gore od krize kroz koju smo upravo prošli", kaže Rhodes. On podsjeća na to da je i slom umjetno napuhanog internetskog tržišta prije desetak godina spašavan jeftinim novcem što je uslijedilo novim prenapuhanim tržištem, tržištem nekretnina, čiji slom se osjeća još i dan danas.

No naznake da bi vijesti iz Washingtona mogle umiriti tržišta su u posljednje vrijeme svađom oko proračuna u američkom Kongresu dodatno smanjene. Ako ne dođe do kompromisa u sukobu između demokrata i republikanaca 17. listopada će SAD postati platno nesposoban. A barem kako se sada čini, kompromis nije na vidiku.