Strahujem da smo mi Grci naš pogled fokusirali na Grčku jer se i sami do grla nalazimo u problemima naše vlastite zemlje, i na taj način bacamo samo kratak pogled na Europu.

A ipak, pratimo razvoj događaja i utvrđujemo da se Europska unija sve više kreće prema slijepoj ulici. Većina iz politike, gospodarstva i medija je nakon Brexita očekivala da će Velika Britanija biti zemlja koja će imati najviše problema. No, sada uviđamo da je umjesto toga Brexit na vidjelo iznio sve slabe strane i izobličenja Europske unije.

Prije deset dana je uoči neformalnog summita u Bratislavi osvanuo niz priopćenja političara i visokorangiranih EU-dužnosnika u kojima se izrazila određena nelagoda, kao i obeshrabrenost vođa Europe. Isto se zatim dogodilo i na samom summitu u Bratislavi: vodeći političari Europe su svi radije izabrali jedan kukavički opći dogovor. Izjasnili su se za ono najnužnije. Rezultat toga je, međutim, da to najnužnije ne rješava probleme, nego ih jednostavno odgađa. 

 

Odjednom: poruke bez ikakvog uljepšavanja

Prva takva izjava je stigla od ministra vanjskih poslova Luxembourga Jeana Asselborna. On smatra da Mađarskoj s njezinom dvostrukom ogradom od bodljikave žice i potpunim ignoriranjem pravila Bruxellesa nema mjesta u Europskoj uniji. Odjednom je tu bio ministar jedne EU-zemlje koji je po prvi put bez uljepšavanja iznio svoje mišljenje o jednoj drugoj europskoj zemlji. Njegovo pojašnjenje nije imalo nikakve veze s uobičajenom temom - gospodarskom politikom, već s etičkim ponašanjem te zemlje kao članicom Europske unije.

Dosad smo svakodnevno bili naviknuti na nove optužbe po pitanju gospodarske politike i nepridržavanja dogovora, kao prvi mi u Grčkoj, ali i druge zemlje europskog juga. Za razliku od toga, izjava ministra vanjskih poslova Luxembourga se sada tiče zajedničkih etičkih pravila po pitanju zajedničkog života EU-članica i pridržavanja tih pravila od strane članica.  

"Zašto želite isključiti izbjeglice?"

Asselborn, međutim, nije jedini tog mišljenja. Dan poslije okončanja neformalnog summita u Bratislavi je Thorsten Denkler, jedan ugledni novinar dnevnika Süddeutsche Zeitung, napisao da u svim zemljama koje zahtijevaju da se pravila o raspoređivanju izbjeglica "fleksibilno" primjenjuju ta fleksibilnost mora važiti i kad je u pitanju korist koju te zemlje imaju od Europske unije.

Taj prijedlog sam u članku tog novinara prvi put pročitala, iako je ta rečenica bila na vrhu jezika mnogih građana: "Zašto želite isključiti izbjeglice? Prvo uživati u prednostima Europske unije, a onda ništa učiniti za protjerane? Ne! To je protiv naše kršćanske tradicije! Onda mi s naše strane moramo paziti na to da im se ne ustupe niti prednosti EU-a!"

Kako mi u Grčkoj patimo pod jednom populističkom i oportunističkom vladom lijevog diskursa, neki od nas naginju tome da povjeruju kako je ljevica problem u Europi. No, sada vidimo da to nije istina. Vidimo neke zemlje bivšeg Istočnog bloka, poput Mađarske i Poljske, koje se kreću u smjeru desnog nacionalizma te, izravno ili neizravno, odbacuju liberalnu demokraciju. One teže da postanu režimi slični Putinovom. I to je stvarni problem.

Grčko-njemačka spisateljica Eleni Torossi je rođena u Ateni, ali je napustila Grčku za vrijeme vojne diktature u toj zemlji te od 1968. godine živi u Münchenu. Objavila je više knjiga na njemačkom i grčkom jeziku, njezina najnovija knjiga je roman "Kad sam ti pokazao kako zvuči svijet" (Als ich dir zeigte, wie die Welt klingt). 2009. godine joj je uručen Orden za posebne zasluge Savezne Republike Njemačke.