Zapravo su se ministri financija zemalja članica Europske unije u Luxemburgu ovaj vikend htjeli posavjetovati o principima oporezivanja poduzeća, financijskog sektora i daljnjem razvoju događaja unutar zone eura. No umjesto toga je u prvi plan izišlo pitanje financiranja izbjegličke krize koja već tjednima nesmiljeno pogađa Europsku uniju.

Pomoć u slučaju humanitarne katastrofe

„Mi svi smo svjesni toga da će izbjeglička kriza izvući mnogo novca kako iz nacionalnih tako i iz EU blagajna“, rekao je finski ministar financija Alexander Stubb pred okupljenim kolegama i novinarima. Jedno od rješenje krize političari traže u angažmanu Europske investicijske banke (EIB). Predsjednik ove institucije, njemački liberalni političar Werner Hoyer, objasnio je kako različiti mehanizmi ove banke stoje na raspolaganju. „EIB je dosad vrlo fleksibilno financijski pomagao u slučaju prirodnih katastrofa. To može biti slučaj i kod aktualne humanitarne krize“, rekao je Hoyer u Luxemburgu. EIB članicama, koje su ujedno i suvlasnici banke, može financijski pomoći kako kratkoročnim financijskim potporama, recimo za početno zbrinjavanje izbjeglica ali i dugoročnim programima za izgradnju socijalnih stanova, škola ili bolnica.

Izbjeglicama do ispunjavanja kriterija

O visini kredita i pomoći trenutno nitko ne govori otvoreno. Zasad je unutar proračuna EU i to do 2020. namijenjeno svega 2,4 milijarde eura za zbrinjavanje izbjeglica. No to je brojka koja odavno više ne odgovara realnosti. Samo Njemačka je neki dan u tijeku rasprave o proračuna spomenula brojku od 6 milijardi eura za potrebe izbjeglica. Zanimljivo je međutim da ni ovaj skromni izbjeglički budžet unutar EU financija dosad gotovo da nije ni „načet“. Kao da zemlje koje su pogođene izbjegličkom krizom ni ne znaju za njegovo postojanje. No zapravo je problem u tomu da nitko ne može približno procijeniti koliko stoji skrb izbjeglica. Na sastanku ministara je bilo riječ i o 6.000 eura po glavi ali je finski ministar Stubb odbacio „izbjeglicama vješati natpis s cijenom oko vrata“. No prihvat izbjeglica bi se zemljama članicama koje odluče udomiti veći broj novopridošlica mogao isplatiti kad je u pitanju fiskalna politika. Luksemburški ministar financija Pierre Gramegna objasnio je da bi se zemljama koje zbog prihvata izbjeglica stvaraju nove dugove, moglo progledati kroz prste kad je u pitanju pridržavanje financijskih kriterija o unutarnjem zaduženju.