Patrick Rautenberg pažljivo promatra promet na autoputu A94 kod Mühldorfa, blizu bavarsko-austrijske granice. Iskusni granični policajac nije morao dugo čekati. Ubrzo se pojavljuje crni minibus s albanskim registracijama. „Ovo je tipično vozilo koje koriste krijumčari", kaže Rautenberg.

Njegova kolegica daje gas. Na kraju, ova kontrola je bila bezopasna, kao i većina njih, pojašnjava Rautenberg. Ali neke se pretvaraju u opasne potjere - ponekad i sa smrtonosnim posljedicama. Jedan takav slučaj je nesreća kod Ampfinga u okrugu Mühldorf. Tamo je u listopadu 2023., tijekom višestrukog prevrtanja automobila tokom policijske potjere, poginulo sedam izbjeglica. Ili slučaj krijumčara koji je direktno nasrnuo na Rautenbergovu kolegicu. Ona se, skočivši na stranu, jedva uspjela spasiti.

2023. su pripadnici njemačke Savezne policije evidentirali skoro 128.000 ilegalnih prelazaka granice, što je za oko 39 posto više nego 2022. godine.

Značajan porast broja postupaka protiv krijumčara

O takvim slučajevima brine se Pia Dürnberger, državna tužiteljica u blizini granice u Traunsteinu. Ona se upravo priprema za postupak protiv jednog krijumčara, te još jednom pregledava optužnicu. Krijumčaru se, između ostalog, stavlja na teret i da je izbjeglicama prijetio oružjem.

Pola svog radnog vremena Dürnberger provodi na slučajevima krijumčarenja ljudi. Prošle jeseni je u njezino odjeljenje stiglo toliko novih slučajeva da su ih morali rasporediti i po ostalim odjeljenjima.

U saveznim pokrajinama gdje za mnoge izbjeglice završava Balkanska ruta, broj postupaka protiv krijumčara u proteklim godinama značajno je porastao. U Bavarskoj se, na primjer, broj postupaka između 2019. i 2023. godine više nego utrostručio. U Brandenburgu su tužiteljstva prošle godine imala 28 posto više slučajeva nego 2022. Pritom policiji često nedostaje prevoditelja, a i sudski službenici dospijevaju na granice kapaciteta.

Sve zahtjevniji kazneni postupci

Međutim, ne samo da se povećava broj kaznenih postupaka protiv krijumčara, već oni postaju i sve zahtjevniji. Što su krijumčari bezobzirniji, to je kazna na kraju veća.

Dokazivanje da su krijumčari ugrozili druge ljude zahtijeva puno rada. Na primjer, osobe koje su krijumčarene moraju kao svjedoci opisati sve rizike tijekom puta, a za to su najčešće potrebni prevodioci.

Komplicirana su i brojna vještačenja čiji cilj je, na primjer, dokazivanje da bi neka krijumčarska vožnja mogla imati smrtni ishod. Osim toga, teška je i potraga za organizatorima, koji se uglavnom nalaze u inozemstvu. Kod prekograničnih istraga, moraju se sklopitiposebni međudržavni sporazumi o pravnim pojedinostima saradnje, kaže Dürnberger.

Pro Asyl: nehumani uvjeti na vanjskim granicama EU-a

Teško je predvidjeti kako će se migracijski pokreti prema Njemačkoj razvijati u budućnosti. U Brandenburgu su se, prema riječima glasnogovornice Berlinske policije, dobrima pokazale stalne granične kontrole. Izbjeglice se sada pak češće odlučuju da dolaze pješke preko granice, umjesto da se voze u pretrpanim kombijima.

Organizacije za ljudska prava, poput Pro Asyl-a, imaju drugačiji pogled na razvoj ove situacije. Uvjeti za izbjeglice u državama na vanjskim granicama EU-a postaju sve nehumaniji, kaže glasnogovornica Pro Asyla Wiebke Judith. Sve dok je to slučaj i sve dok ne postoje drugi legalni putevi za dolazak u Njemačku, izbjeglice su prepuštene bezobzirnim krijumčarima.

fs/tagesschau.de