Iako su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi prioriteti i obveze čiju realizaciju Europska unija očekuje od svih država zapadnog Balkana, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović-Miraščija smatra da su samo rijetki, poput Crne Gore (CG) pod vodstvom Đukanovićevog (Milo) DPS-a (Demokratska partija socijalista), napravili značajne zaokrete i suštinski transformirali odnose prema susjedima. "Isprika koju je Crna Gora, iskreno i bez zadrške, uputila i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zbog svog ratnog angažmana u ovim državama, kao i postupanja i konzistentne politike tadašnje crnogorske vlasti, upravo u skladu s tom isprikom, predstavljaju najsvjetliji primjer transformacije odnosa u regiji", kaže Džananović-Mirašdžija.

Ona, međutim, napominje da crnogorska vlada na čijem je čelu Zdravko Krivokapić ne ulijeva povjerenje, kako zbog negatora genocida u svojim redovima, tako i zbog okupljanja oko matrice koja za cilj ima "promjenu crnogorskog euro-atlantskog kursa i destabilizaciju cijele regije". "To je ono što, uz divljanje ultranacionalista i sustavno uklanjanje predstavnika manjina iz organa crnogorskih vlasti, izaziva opravdanu bojazan i podozrenje u susjedstvu, pa i u BiH", smatra sugovornica DW-a. A "divljanje ultranacionalista" eskaliralo je odmah nakon objave izbornih rezultata koji su pokazali da Đukanovićev DPS više nema većinu u crnogorskom parlamentu. Na meti napada našli su se manjinski narodi te objekti Islamske zajednice i Bošnjaka u Crnoj Gori, uz neprimjerene poruke o Srebrenici. "Nasilje i prijetnje pripadnicima manjinskih naroda, etnički gotovo jednoobrazna vlada, čistke u državnoj administraciji po etničkoj i političkoj pripadnosti... - sve je to slika Krivokapićeve vlade. Želim vjerovati da mu je bar netko od bosansko-hercegovačkih dužnosnika skrenuo pozornost, na diplomatski adekvatan način, da se na takva događanja u Crnoj Gori gleda sa zabrinutošću", kaže Džananović-Mirašdžija.

Vlada na "klimavim nogama"

Ali diplomatskog "skretanja pozornosti", barem što se tiče javnih obraćanja dužnosnika, nije bilo tijekom Krivokapićevog boravka u Sarajevu, prvog dana službenog posjeta BiH. Prevladavale su ocjene da BiH i Crna Gora nemaju otvorenih pitanja i da treba jačati ekonomsku suradnju. Službeni posjet BiH ujedno je i prvi Krivokapićev posjet regiji. "Upravo će odnos prema BiH postati vrlo značajan parametar za međunarodni položaj Crne Gore, a nova rezolucija o Srebrenici povući jasnu civilizacijsku crtu unutar same vladajuće koalicije u toj zemlji. Svjestan je toga i sam Krivokapić i za njega je ovaj posjet i njegov tok, puno značajniji nego za bosansko-hercegovačku stranu, a sve će biti jasnije nakon njegovih poruka u Banjaluci", kaže sugovornica DW-a.

Skupština Crne Gore u ponedjeljak (31.5.) bi se trebala izjasniti o novoj rezoluciji o Srebrenici kojom se osuđuje i zabranjuje javno negiranje genocida. Krivokapić je u Sarajevu podsjetio da je njegov odnos prema Srebrenici "jasan", jer je zbog Srebrenice pokrenuo proces razrješenja dužnosti ministra u Vladi Crne Gore Vladimira Leposavića koji je negirao genocid. Krivokapić kaže da se na taj korak odlučio znajući da je to možda "pokušaj rušenja nove crnogorske vlade". Da je Vlada u Podgorici "na klimavim nogama" za DW potvrđuje glavni i odgovorni urednik crnogorskog Monitora Esad Kočan. "Ova Vlada je zavisna od Bruxellesa i neće mijenjati vanjskopolitički kurs, iako je na klimavim nogama. Ruši je opozicija, ali i koalicijski partneri koji ne podržavaju Krivokapićevu inicijativu za razrješenje ministra Leposavića zbog izjava o Srebrenici. Situacija je prilično konfuzna i veliko je pitanje hoće li Vlada opstati do kraja predsjedničkog mandata Mile Đukanovića", kaže Kočan.

Cesta Foča-Šćepan Polje, odraz odnosa BiH prema CG?

Odnos nove crnogorske vlade prema događajima iz devedesetih mogao bi utjecati i na ekonomske relacije između BiH i Crne Gore, potvrđuje ekonomski analitičar Admir Čavalić. "Posebno u kontekstu vanjskotrgovinskih aktivnosti, što naročito vrijedi za Crnu Goru čiji izvoz/uvoz značajno ovisi o BiH. Istina je da u posljednjih pet godina postoji trend rasta vanjskotrgovinskih aktivnosti dviju zemalja, međutim nedovoljno brzo koliko bi se očekivalo uzimajući u obzir da postoji zajednička kopnena granica. Pandemija COVID 19 je značajno narušila dani trend, međutim stvarni problem se odnosi na nedovoljno razvijenu infrastrukturnu podršku trgovini. Ovdje se prije svega misli na cestovnu infrastrukturu", kaže Čavalić.

Slike oronule ceste između Foče (BiH) i Šćepan Polja (CG) prema istočnoj granici BiH dovoljno govore o stanju cestovnih komunikacija između dvije zemlje. Spomenuta dionica čeka na rekonstrukciju još iz vremena bivše Jugoslavije. Crna Gora je sa svoje strane uredila prilaze granici, ali BiH, odnosno bh. entitet Republika Srpska (RS), nije učinila ništa na tom planu. "Obje zemlje dijele isti problem i imaju jednu od najslabije razvijenih cestovnih infrastruktura u regiji, posebno kada je riječ o konkretnim kilometrima autocesta. To smanjuje potencijal ekonomskog rasta, ali i trgovinske mogućnosti. Skeptičan sam u vezi s dinamikom izgradnje ceste od Foče do Šćepan Polja. O tome se za sad samo razgovara, ali potrebni su nam radovi, financijska konstrukcija, projekti i konkretni rokovi. Poznavajući postojeće geopolitičke i ekonomske prilike, ne bi bilo iznenađenje da se Kina uključi u određene zajedničke infrastrukturne projekte BiH i CG", kaže Čavalić za DW.

Zajednički interesi

On se osvrnuo i na najavljenu gradnju Hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini. Dužnosnici RS-a i Srbije nedavno su položili kamen temeljac za izgradnju ove hidroelektrane. Država BiH je u ovom slučaju zaobiđena, usprkos tumačenju OHR-a i podsjećanju na odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj se vode smatraju državnom imovinom. "U vezi s projektom Hidroelektrane Buk Bijela dosta toga je nepoznato, poput službenog stava aktualnih vlasti Crne Gore koje su do sada spominjale samo ekološki aspekt ovog slučaja. Za sada, nositelji projekta su bh. entitet RS i Srbija", kaže Čavalić.

"Sve u svemu, dobro je da se politički odnosi dvije zemlje fokusiraju na područje ekonomije gdje postoji realan potencijal za unaprjeđenje. Crna Gora bi posebno trebala imati interesa za razvijanjem ekonomskih odnosa - pored vanjske trgovine, turizam je bitan za ovu zemlju. Primjetan je rast broja bh. turista u CG u posljednjih nekoliko godina", napominje Čavalić. Nakon razgovora s dužnosnicima BiH i entiteta Federacije BiH u Sarajevu, crnogorski premijer Zdravko Krivokapić bi se u utorak (25. 5.) u Banjaluci trebao susresti i s dužnosnicima RS-a.