Manjinska vlada Plamena Orešarskog je teško uzdrmana na proteklim izborima za Europski parlament. Vlada koju čine socijalisti BSP-a i stranke turske manjine DPS će idućeg mjeseca otići, a novi izbori su zakazani za 5. listopada. Ankete pokazuju da bi uvjerljivu pobjedu na tim izborima trebala ostvariti GERB, stranka bivšeg premijera Boika Borisova.

U ovakvoj situaciju, Bugarsku dodatno potresaju i poteškoće koje su zahvatile bankarski sektor. Nakon što je sredinom lipnja KTB, četvrta po veličini banka Bugarske, zapala u probleme, a potom i stavljena pod kontrolu države, sada se "ljulja" i treća po veličini banka u ovoj zemlji - PIB. Štediše u panici podižu svoje uloge, a veliki investitori i državne tvrtke također pokušavaju izvući svoj novac na sigurno. Samo tijekom 28. lipnja PIB je isplatila 400 milijuna eura.To je, za Bugarske prilike, ogromna svota novca.

Banke kao žrtve politike

Razloge za takav razvoj događaja ne treba tražiti u lošem poslovanju ovih banaka. Politički analitičar Kančo Stoičev ovako objašnjava situaciju: "Izvrsno dokapitalizirani i stabilan bankarski ssustav Bugarske postao je žrtva mračnih političkih igara koje su povezane s gospodarskim interesima."

On pri tome misli na ulogu koju u svemu ima 33-godišnji političar DPS-a Delian Peevski, koji je nedavno izabran za zastupnika Europskog parlamenta. Peevski, koji je sa svojom majkom Irenom Krastevom dugo godina imao veliki utjecaj na medije u Bugarskoj, prije godinu dana je imenovan šefom obavještajne službe. Kako zbog svojih netransparentnih poslova on u toj zemlji ima imidž "tajkuna", imenovanje je izazvalo prosvjede. Na kraju nije dobio taj posao i nekoliko mjeseci kasnije sukobljava se sa svojim "idejnim ocem", šefom banke KTB Cvetanom Vasilevim. Početkom lipnja su jedan drugog optužili za prijetnje smrću. Skandal je destabilizirao banku KTB, a sada prijeti ugrožavanjem cijelog bankarskog sustava.

Stabilne financije

Bugarska je članica EU, ali ne pripada eurozoni. Financijskom politikom upravlja Monetarni odbor koji strogo vodi računa o državnim izdacima i o stabilnosti valute. Američki ekspert za pitanja financija Steve Hanke, koji je kreirao Monetarni odbor, nedavno je izjavio da financijska stabilnost Bugarske nije u opasnosti, i da je spomenuti odbor jamac stabilnosti.

Hanke smatra da bi se bez Monetarnog odbora Bugarska vrlo brzo našla u poziciji Grčke. Stručnjaci za financije tvrde da Odbor raspolaže rezervama od 14 milijardi eura i da može savladati paniku na tržištima. Osim toga i EU planira uz pomoć izvanrednog kredita pomoći bankarskom sustavu Bugarske. Europska komisija je u ponedjeljak (30.6.) priopćila kako će izaći u susret zahtjevu Bugarske i na raspolaganje je stavila sredstva od 1,7 milijardi eura.

Oligarsi vuku konce

U Bugarskoj se trenutno vodi žestoka rasprava o međusobnom utjecaju političke i bankarske krize. Kančo Stoičev misli da se svjesno izaziva kronična nestabilnost društva kako bi se održao sustav "mutnih poslova". I Steve Hanke vjeruje kako je korupcija u Bugarskoj "Ahilova peta" ove države: "U Bugarskoj postoje mnogi korumpirani ljudi koje se ne može držati podalje od bankarskog sistema." Riječ je prije svega o "lošim kreditima" za koje njihovi dužnici više ne mogu plaćati rate, smatraju oba ova eksperta.

Profesori Nansen Behar i Krasen Stančev sumnjaju da iza cijele krize stoje oni koji su podigli velike kredite i sada špekuliraju kako će s propasti bankarskog sustava biti izbrisani i njihovi dugovi.

Zbog toga većina bugarskih političara i stručnjaka apelira na građane da sačuvaju mir i da ne podižu novac iz banaka. Na kriznom sastanku kod predsjednika države Rosena Plevnelieva u nedjelju (29.6.) svi političari su potvrdili da su bankarski i monetarni sustav stabilni.

Prema riječima bivšeg njemačkog diplomata i poznavatelja prilika u Bugarskoj, Klausa Schrameyera, ipak je u ovom trenutku malo onih koji su zaista zainteresirani za stabilnost. "Svi žele svoj dio kolača u vlasti", kaže on: "Problemi neće biti riješeni prijevremenim izborima jer će na vlast ponovo doći oligarsi - isti ili neki drugi."

Vlada premijera Orešarskog ostaje na dužnosti sve do raspuštanja parlamenta. Nakon toga će predsjednik Plevneliev imenovati prijelaznu vladu.