Je li u petak 31. srpnja stvarno bila 50. godišnjica osnutka ETA-e? Ili je datum 31.07.1959. samo jedan od brojnih mitova o toj terorističkoj organizaciji, čije ime u prijevodu glasi "Baskija i sloboda"? Jedno je sigurno: ETA-u su stvarno 1959. godine u Bilbaou osnovali baskijski studenti, protivnici režima generala Franca, a njihov je cilj bio osnivanje neovisne Baskije. Taj je pokret je u tom dijelu Španjolske naišao na široku potporu, i to ne samo zbog snažnog protivljenja vojnoj diktaturi, nego i zato što je ETA od početka zastupala socijalističke ideale.

Simpatije Francovih protivnika

ETA je posebice na početku uživala tajne simpatije mnogih Baskijaca, ali i ljudi u drugim dijelovima Španjolske koji su bili protiv Francovog režima. Godinama su se na zidovima kuća preko noći pojavljivali anonimni napisi podrške ili bi na trgovima građani spontano počeli pjevati pjesme o borbi za slobodu. Tako je nastao mit o ETA-i, tajnoj organizaciji koja se bori za svoje ciljeve. Francov režim nemilosrdno je progonio njezine pristaše, a mnogi su bili osuđeni i na smrt. Organizacija je na te progone odgovorila podmetanjem bombi.

Jedna od najspektakularnijih akcija bila je ona u prosincu 1973. godine kada je u zrak dignut automobil Francovog nasljednika, premijera Luisa Carrere Blanca. U eksploziji su, osim Blanca, poginula i dva njegova pratitelja. Posljedica tog atentata bilo je imenovanje kralja Juana Carlosa Francovim nasljednikom. Time je Španjolskoj otvoren put u demokraciju.

U 50 godina 900 mrtvih

ETA je, za razliku od ljevičarskih terorističkih skupina u drugim zemljama poput njemačkog RAF-a i francuskog Actiona Directea, još i tijekom 80-ih godina uživala relativno široku potporu u narodu. I to iako su njezine akcije bile brutalnije nego napadi bilo koje druge organizacije. U proteklih 50 godina ETA je ubila oko 900 ljudi. Najkrvaviji napad izvela je u lipnju 1987. godine u podzemnoj garaži trgovačkog centra u Barceloni. Tada je poginula 21 osoba, a čak je i ETA kasnije priznala da je taj napad bio velika greška.

Ubojstva se nastavljaju

Skoro sve političke terorističke organizacije u zapadnoj Europi s vremenom su se ugasile, jedino je ETA još uvijek aktivna. I to premda posljednjih godina zbog svoje brutalnosti stalno gubi simpatije, Baskija uživa veća prava nego druge španjolske regije. a policija svako malo uhiti nekog od njezinih čelnih ljudi. Krajem 90-ih godina građani su čak otvoreno nastupili protiv ove organizacije. Nakon što je u njezinoj režiji ubijen jedan mladi parlamentarni zastupnik, stotine tisuća ljudi izašlo je na ulice i vikalo "ubojice, ubojice".

To je izgleda urodilo plodom. ETA je postala suzdržanija, mada napadi nisu skroz prestali. Godine 2006. ona je čak na nekoliko mjeseci proglasila jednostrano primirje i u to su vrijeme počeli oprezni razgovori između španjolske vlade i baskijske oporbe. No, u samoj ETA-i to je primirje bilo sporno, pa je okončano već nakon nekoliko mjeseci novim krvavim napadom. Od tada su ubojstva u ime političke ideje nastavljena i očito je da im se za sada ne vidi kraja.

Autor: Holger Schmidt/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Z. Arbutina