Njemačka vlada dopušta "sive zone" unutar sustava njege, što starije ljude dovodi u nezavidnu pravnu situaciju. To je objavio Njemačko-poljski centar za javno pravo i okoliš ("German-Polish Centre for Public Law and Environmental Network - GPPLEN)”. Riječ je o znanstvenoj ustanovi, koju su 2009. osnovali Brandenburško tehničko sveučilište - BTU u Cottbusu-Senftenbergu i Sveučilište u Wroclawu.

Ljudi, kojima je potrebna njega a koji ne žele u starački dom, koriste u Njemačkoj usluge agencija, koje im posreduju njegovatelje iz istočne Europe ili njihova djeca sama nalaze ljude koji se brinu o njima. Rezultat: i mušterije i oni koji rade za njih s takvim poslovnim aranžmanima su stavljeni u polulegalan ili potpuno ilegalan položaj. Njegovatelji moraju pristati na tzv. "mini-job", vrstu radnog odnosa s ograničenim radnim vremenom koji subvencionira država ili na lažni status samostalnih mini-poduzetnika. To je uvjet da uopće mogu raditi u Njemačkoj. 

"Ne postoje pravni standardi niti standardni ugovori, koji bi osigurali pravnu sigurnost njemačkim poslodavcima ali i agencijama i radnicima koje one unajmljuju za njegu starih i onemoćalih”, kaže direktor GPPLEN-a Lothar Knopp na jednoj konferenciji za novinare u Berlinu i dodaje: "To stvara sivu zonu između legalnog i nelegalnog poslovanja."

Zapostavljeni u staračkim domovima

Nedostatak njegovatelja je postao jedan od akutnih problema u Njemačkoj. Zbog toga su mnogi stanovnici staračkih domova zapostavljeni. 36.000 radnih mjesta za njegovatelje je nepopunjeno, od toga 15.000 u staračkim domovima.  Pritom je njemačko stanovništvo sve starije odnosno sve je veći raskorak između mladih i starih dijelova stanovništva, pri čemu se broj starih sve više povećava u odnosu na mlade. Stoga ovaj problem postaje sve dramatičniji. Broj ljudi kojima će trebati ovakve usluge bi se 2060. godine s današnjih 2,86 milijuna mogao popeti na 4,5 milijuna.

Vlada kancelarke Angele Merkel se uhvatila u koštac s ovim problemom. Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo za pitanja obitelji i Ministarstvo rada su u srpnju pokrenuli zajedničku inicijativu, kako bi otvorili dodatnih 13.000 radnih mjesta i poboljšali okvirne uvjete za rad profesionalnih njegovatelja.    Lothar Knopp iz Centra GPPLEN načelno pozdravlja ovu inicijativu ali smatra da ona ne rješava problem. "Mora se postaviti pitanje: Kako ćete dobiti tu radnu snagu?", kaže Knopp i dodaje: "Političari će reći, mi smo svoje odradili, a vaš problem je kako ćete organizirati osoblje".

Nove zemlje iz kojih će dolaziti njegovatelji

Vladina inicijativa ne predstavlja nikakav preokret kada je u pitanju angažman njegovatelja za kućnu njegu. Veliki problem je visoka cijena. Uvođenjem minimalne satnice 2015. godine su se troškovi njege s 1.600 eura popeli na 2.000 eura mjesečno. Njemačka vlada istodobno nije povećala financijsku potporu za njegu a isto tako nije j uvela porezne olakšice za ljude koji moraju plaćati njegovatelje. Političari moraju staviti na raspolaganje financijska sredstva, kako bi se isplatila kućna njega", kaže Knopp.

Daniel Haberkorn, direktor Promedica Plus, kaže da model kućne njege predstavlja pomoć za 250.000 do 300.000 starijih sugrađana, koji tako mogu ostati na njezi u svojim kućama. To međutim pomaže i ljudima iz istočne Europe, koji nemaju posla a ovako mogu zaraditi 1.500 eura mjesečno. Pri čemu treba naglasiti da prosječna plaća u Poljskoj iznosi 1.000 eura.

Poljska plaća visoku cijenu zbog odljeva radne snage

Haberkorn priznaje da se na ovaj način odvlači radna snaga iz Poljske dok Robert Szymczak, direktor poljske podružnice ove tvrtke ukazuje na to da su mirovine u Poljskoj niske, da stariji sebi ne mogu priuštiti ovakvu njegu kao i da ne postoji osiguranje za njegu starih i onemoćalih u koje se uplaćuje, tj. koji se odbija svim zaposlenima od plaće.

"Tradicija nalaže da k sebi uzmete baku ili djeda i pokušate uskladiti posao, kuću i brigu o starima", kaže Szymczak u intervjuu za DW.  "U Njemačkoj se govori o nedostacima u tom sektoru a u Poljskoj taj problem uopće nije definiran. O tome se ne govori".

Jedno izvješće poljske vlade iz 2014. pokazuje da bi Poljska narednih godina mogla imati isti problem kao Njemačka: veliki broj starijih i manjak njegovatelja. 

U Njemačkoj se manjak njegovatelja uzima tako ozbiljno da je kancelarka Merkel prošlog uz prisustvo velikog broja medija prošlog mjeseca posjetila jedan starački dom kod Paderborna. Sektor njegovatelja poznat je po malim plaćama i prekovremenom radu. Zato je teško pridobiti ljude za ovo zanimanje.

Prema navodima Njemačke službe za statistiku, njegovatelji, čije školovanje traje 3 godine, zarađuju u prosjeku 18 eura bruto na sat, dok druga radna snaga dobiva 22 eura.

Jedan glasnogovornik Ministarstva zdravstva rekao je za DW da se skupa s drugim ministarstvima radi na tome da se ubrza priznanje diploma i dodjela dozvola za boravak. Predstavnik Ministarstva rada rekao je da su bacili oko na razvoj situacije s njegovateljima i da su zakoni u Njemačkoj za sve isti, što znači da nije dozvoljena eksploatacija radne snage prekovremenim radom.

Organizirani kriminal

S obzirom na to da nema zakonskih okvira, situacija u sektoru njegovatelja je prilično nepregledna. Samo 20 od 103 ponuđača ovih usluga sudjelovali su u upitniku Instituta, priopćili su iz GPPLEN-a.

Zato je tržište podobno za organizirani kriminal. Proteklih godina nižu se izvješća o organiziranoj prevari i o tome kako su stariji izigrani. U siječnju su na svjetlo dana dospjeli rezultati interne policijske istrage u kojoj je otkriveno kako je ruska mafija, u sprezi s agencijama za posredovanje, njemačka osiguranja prevarila za milijardu eura (godišnje). "Kako bi se mogli pozabaviti ovakvim problemima, moramo regulirati tržište", zaključuje Knopp.