Kad se govori o „klimatskoj neutralnosti“ kakvu želi vlada u Berlinu, ključni je dio bitno poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada. Drugim riječima, toplinska izolacija krovišta i fasada, prilagođeni otvori – dakle prozori i vrata, a onda je tu i klimatski prihvatljiv sustav grijanja. Klimatska neutralnost lijepo zvuči i političari Njemačke su uvjereni kako bi ova zemlja to trebala postati do godine 2045., ali po studiji minhenske savjetničke tvrtke S&B Strategy se može steći dojam kako nitko od nadležnih uopće nije svjestan, koliki je to posao – i da je doslovce nemoguće to postići.

Najprije, treba biti svjestan opsega zadatka poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada: samo u stambenom sektoru u Njemačkoj je 15,7 milijuna zgrada koje nisu ili su tek djelomično energetski obnovljene od kako su izgrađene. Tu treba dodati još oko 1,7 milijuna zgrada druge namjene koje su izgrađene prije 2001. i stoga ih potencijalno treba sanirati.

Najveći problem su - majstori

Po postojećim cijenama, sanacija grijanja, prozora, krovova i fasada bi vlasnike nekretnina trebala ukupno koštati negdje oko 1,2 bilijuna eura – što već zvuči fantastično. Ali čak i kad bi vlasnici bili spremni na takav astronomski izdatak, stručnjaci S&B Strategy konstatiraju jednostavnu činjenicu: nema ljudi koji bi to mogli napraviti. "Jednostavno nedostaju potrebni majstori da se renovacijski radovi provedu u potpunosti. Time ograničenja u kapacitetima kod zanatlija prijete cjelokupnoj klimatskoj strategiji Njemačke", rekao je jedan od autora istraživanja, Fabio Meggle za agenciju dpa.

I drugi autor iz te tvrtke, Christoph Blepp je uvjeren kako je Njemačka „eonima udaljena“ od ciljeva poboljšanja energetske učinkovitosti u sljedećih nešto više od dvadeset godina i ljudi su najveći problem. Čak i ako se nađu novi majstori, sljedećih godina „baby-boom“ naraštaj iz šezdesetih odlazi u mirovinu i među njima su naravno i obrtnici – a nasljednika često nema.

Stručnjaci iz Münchena svjedoče kako i proizvođači građevinskog materijala i sustava grijanja rade na većoj produktivnosti, što znači i bržu montažu: razvijaju se gotovi moduli, nove tehnologije montaže i učinkovitiji proces. No tu je problem i sama država i njeni propisi koje nužno treba prilagoditi današnjici i postojećim tehnološkim rješenjima – a i u tome Njemačka šepa.

I na kraju, tu je i nerješiv problem u mnogim njemačkim gradovima koji se mogu pohvaliti sa autentičnim i zaštićenim fasadama iz prošlih vremena: toplinska zaštita pak takvih zgrada može koštati upravo basnoslovne iznose gdje vlasnici tek rijetko imaju novaca za takvu investiciju. Drugim riječima, mišljenje je stručnjaka kako će do 2045. biti energetski prilagođen možda tek djelić zgrada u ovoj zemlji – sa svim posljedicama u težnji za „klimatskom neutralnošću“.

aš(dpa)