Nakon višemjesečnog zatišja, u četvrtak (14. rujna) se u Bruxellesu sastaju predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti.

Uoči sastanka, Kurti insistira da se primjeni sporazum koji je u veljači postignut u Bruxellesu, a konkretiziran u ožujku u Ohridu.

„To treba učiniti bezuvjetno, potpuno i bez odlaganja. Ja sam bio spreman da to tada i potpišem. Zato ne smije biti sumnje da sam ja premijer okrenut rješenjima“, rekao je Kurti u intervjuu za DW.

Na pitanje kada će biti formirana Zajednica srpskih općina, Kurti nije odgovorio konkretno, nego je podsjetio da je i ZSO dio tog sporazuma. „Ne želim kršenje prava Srba, ne želim nikakav vid diskriminacije. I sam sam predugo bio diskriminiran kao Albanac i politički aktivist. Ali, istovremeno ne može biti privilegija kojima bi se drugi diskriminirali. Trebaju nam jednakost, vladavina prava i europske vrijednosti", rekao je kosovski premijer.

Kurti je pozvao Srbe da sudjeluju u peticiji za smjenu četiri albanska gradonačelnika općtina na sjeveru Kosova, kako bi se otvorio put za nove izbore. „Ti gradonačelnici imaju mali legitimitet, ali nitko drugi tamo nema nikakav legitimitet. Na funkciju se dolazi izborima, a ne nasilnim ekstremizmom“, rekao je on.

Zahtijeva pritisak na Srbiju

Prema Kurtijevim rečima, EU treba Srbiji zaprijetiti povlačenjem ekonomskih investicija i uvođenjem viza. Tada bi, uvjeren je, Beograd odmah pristao provesti sporazume iz Bruxellesa i Ohrida.

„Srbija se ne distancira, niti od svoje kriminalne prošlosti iz doba Miloševića, niti od trenutne suradnje s Ruskom Federacijom i Putinom. Potrebna je ta dvostruka distanca", dodao je Kurti.

„Srbija nije demokratska zemlja, nju vodi autokrat. Ako ste velikodušni i tolerantni prema autokratima, oni to pogrešno shvaćaju kao znak slabosti i straha. Zato mrkve ne funkcioniraju.“

Kako je ocijenio, dešavanja na sjeveru Kosova određuju dvije stvari koje su još aktuelne: „Prvo, projekat takozvane razmjene teritorija koji je na severu stvorio fantaziju da će se oni pridružiti Srbiji – to se neće desiti.“

„Drugo su pokušaji Srbije da destabilizira Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Time se šalje poruka EU i SAD: ’Dajte nam nešto negdje, jer smo nezadovoljni nasilnim raspadom Jugoslavije’. A znamo da su oni izazvali taj raspad“, dodao je Kurti.

Sankcije protiv Prištine „bizarne“

Sugovornik DW-a je američke i europske sankcije protiv Prištine nazvao „bizarnim“. „Jer, svi su krajem svibnja vidjeli tko je napadao vojnike KFOR-a, kosovsku policiju i novinare. Ti nasilni ekstremisti, ta fašistička paravojska, sastavljena je od desetina ljudi. Desetine njih su u kosovskim zatvorima, ostali su otišli u Srbiju.“

Lider „Samoopredjeljenja" misli da je nepravedno optužen za eskalaciju na sjeveru Kosova i kaže da krivce treba tražiti u Beogradu. „Ne slažem se s mojim europskim i američkim prijateljima kada recimo govore o ’erupciji nasilja' na Sjeveru. Na Sjeveru nemamo vulkane, pa ne možemo pričati o erupcijama – nasilje ima agendu i ljude koji ga provode“, dodao je Kurti.

„Imenovao sam ih u parlamentu Kosova kako bih pokazao da nemam problem sa srpskom zajednicom, već s malenom manjinom srpske manjine koju direktno financira i kojoj naređuje Beograd, kako bi pokušali destabilizirati našu mladu demokratsku republiku."

Kurti je zaključio da je trenutno situacija mnogo bolja nego prije nekoliko mjeseci. „Ali, hoće li ostati mirno zavisi od toga koje ciljeve i ponašanja će Beograd slijediti ove jeseni.“

af/nr

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu