Smrt kuvajtskog emira šeika Sabaha al-Ahmada al-Sabaha prijeti opasnošću da uništi krhki balans u toj regiji, koji se održavao za vrijeme njegove vladavine, skoro 15 godina. Za vrijeme al-Sabaha, koji je umro ovog tjedna u 91. godini, Kuvajt je uspješno manevrirao kroz jedno od najburnijih desetljeća na Bliskom istoku, uključujući i drugu polovicu rata u Iraku, uspon terorističke organizacije Islamske države i suparništvo između Saudijske Arabije i Irana.

Međutim, zbog restrikcija usljed pandemije koronavirusa, jedini arapski čelnik na njegovom ukopu bio je katarski emir Tamim bin Hamam al-Thani, čija se zemlja suočila s regionalnom izolacijom od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog svoje povezanosti s Iranom.

Za mnoge je šeik Sabah bio pozitivna snaga u regiji.

"Dugo će ga pamtiti svi koji rade na regionalnoj stabilnosti, razumijevanju među narodima i vjerama...", navodi se između ostalog u izjavi britanske kraljice Elizabete II.

Godine 2017. Kuvajt je zahvaljujući njemu bio glavni posrednik kada su Saudijska Arabija i njezini arapski saveznici pokušali diplomatski izolirati Katar. Pored toga, uspostavio je državu Kuvajt kao neutralnog posrednika u oružanim sukobima tako što je bio domaćin mirovnih pregovora UN-a za jemenski sukob.

Šeik Sabah je također unaprijedio humanitarne napore u regiji. Jednom prilikom je ponudio sirijskim izbjeglicama humanitarnu pomoć u iznosu od 300 milijuna dolara (255 milijuna eura), što je najveća svota među zemljama članicama Vijeća za zaljevsku suradnju arapskih država (GCC).

"Agenda Kuvajta je mir", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres 2017. godine.

"Pozitivna neutralnost"

S obzirom na njegov regionalni i međunarodni status, nasljednik al-Sabaha, emir šeik Nawaf al-Ahmad al-Sabah, ima težak zadatak - i on to zna.

"Naša draga nacija danas se suočava s teškim situacijama i opasnim izazovima koji se mogu svladati [...] zbijanjem redova i napornim zajedničkim radom", rekao je šeik Nawaf u obraćanju Nacionalnoj skupštini.

Ali stručnjaci se u velikoj mjeri slažu da Nawafu, koji je imao nekoliko ministarskih mandata, uključujući unutarnje poslove i obranu, nedostaje iskustvo da unaprijedi "pozitivnu neutralnost" zemlje koja već dugo usmjerava njezinu vanjsku politiku.

"Pokojni šeik Sabah, bilo kao ministar vanjskih poslova ili emir zemlje, obvezao se da će izbjegavati miješanje u unutarnje stvari drugih zemalja, preuzimajući ulogu posredovanja i pozitivne neutralnosti", izjavio je Ghanim al-Najjar, profesor političkih znanosti s Kuvajtskog sveučilišta za DW na arapskom jeziku.

Politički i diplomatski napori šeika Sabaha uživali su podršku naroda, dodao je al-Najjar, napominjući da nema dovoljno želje da šeik Nawaf promijeni kurs, čak i kad bi on to želio.

Normalizacija odnosa s Izraelom?

Al-Najjar je također odbacio ideju da će šeik Nawaf, koji ima 83 godine, svog sina, princa Nawafa al-Ahmada, imenovati za prijestolonasljednika.

"U modernoj povijesti Kuvajta nije se dogodilo da prijestolonasljednik bude postavljen bez konzultacija i bez poštivanja ustava zemlje", rekao je al-Najjar. "U zemlji se rijetko događaju tako iznenadni događaji kada je u pitanju prijenos vlasti", dodao je.

Ali al-Najjar je primijetio da će sljedeći emir Kuvajta vjerojatno biti dio mlađe generacije i kao takav vjerojatno će usmjeravati zemlju prema novoj eri, koja bi mogla uključivati ​​normalizaciju odnosa s Izraelom.

Sjedinjene Američke Države, koje su najveći kuvajtski sigurnosni jamac i dugogodišnji saveznik, nisu skrivale svoje planove da utječu na to da arapske države uspostave bolje odnose s Izraelom. Prošlog mjeseca UAE i Bahrein popustili su američkom pritisku i potpisali sporazum s Izraelom o proširenju diplomatskih odnosa, uključujući i uspostavu trgovinskih i znanstvenih veza.

Trump je prošlog mjeseca novinarima izjavio da je Kuvajt vrlo zadovoljan što je potpisan takav sporazum s prve dvije zemlje u regiji i da misli „da će na kraju Kuvajt vrlo brzo postati dio toga".