1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Lažni brak kao propusnica za zaštićeno društvo

10. listopada 2010

U Berlinu su predstavljeni radovi hrvatske umjetnice Nataše Drakule, porijeklom iz Novske, koja se bavi temom ugovorenih brakova. Prikazuje priče ljudi kojima je brak bilo jeidno rješenje za legalni ostanak u Njemačkoj.

Natasa Drakula
Natasa DrakulaFoto: DW

Nataša Drakula je 1991. godine došla u Njemačku, mijenjajući četiri puta svoj status. Prvo turistički, brzo potom prognanički, pa studentski. Po završetku fakulteta stekla je pravo na legalan boravak i dobila njemačko državljanstvo, pod uvjetom da se odrekne hrvatskog. Njeno vjenčanje bilo je iz ljubavi, ali vremenom je upoznala mnogo ljudi kojim je ugovoreno vjenčanje bila posljednja slamka za spas od progona iz Njemačke.

„To po meni nije udaja iz koristoljublja, već udaja iz egzistencijalnih razloga. Ljudi koji se odluče na taj korak su primorani to učiniti. Oni ne žele prevariti državu, već sebi omogućiti normalan život u ovoj zemlj, dobiti prava koja do tada nisu imali, otvoriti račun u banci, unajmiti stan, prijaviti se za posao... Oni tim korakom dobijaju puna prava.“

Prizori s izložbeFoto: DW

Samohranu majku od progona iz Njemačke spasio homoseksualac

Na taj korak bili su primorani i prognanici s prostora bivše Jugoslavije. Njemačka ih je prihvatila i trpjela njihov boravak do okončanja rata. Uslijedili su progoni i prisilno vraćanje, prvo samaca, pa cijelih obitelji i na kraju samohranih majki s djecom. Nataša je razgovarala s nekoliko osoba koje su se formalno vjenčale da bi ostale u Njemačkoj, među njima i s mladom samohranom majkom iz Bosne i Hercegovine.

„Imala je dečka, oca djeteta, i nije mogla tako lako naći nekoga tko bi se vjenčao, niti s njom niti s s njenim dečkom. Neko je vrijeme tražila i na kraju se udala za jednog homoseksualca. Nakon tri godine, kada je ona dobila stalni boravak, on je njoj rekao „Što se mene tiče, mi možemo ostati u braku“. Već su imali zajednički krug prijatelja, ona i njena kćer su bile integrirane u njegovu obitelj. Ona se tek preko njega integrirala u ovo njemačko društvo, počela učiti njemački i kroz njega upoznala puno Nijemaca, tako da se njen život potpuno promijenio na bolje. Šest godina prije toga je bila izbjeglica, i onda je preko njega postala član ovog društva.“

Umjetnica pred svojim djelimaFoto: DW


Ugovoreni brak kažnjiv i nakon 30 godina

Nema baš svaka priča ovako sretan kraj, kaže Nataša. U ugovorenim brakovima ima i slučajeva ucjenjivanja, prevare, nasilja. Inače, u Njemačkoj su ugovoreni brakovi tabu tema, o ovome se u javnosti mnogo ne raspravlja, a kažnjivi su čak i 30 godina kasnije. Ukoliko se dokaže da je osoba bila vjenčana zbog stjecanja prava na dozvolu boravka, može biti prognana iz zemlje i nakon trideset godina. „Nijemci uglavnom pristaju na takvu vrstu vjenčanja. Razmišljala sam tko bi to kod nas napravio, jer je kod nas brak još uvijek nekakva tradicionalna institucija, ženi se iz ljubavi. Pitala sam, na primjer, ljude iz Bosne koji su imali to pozitivno iskustvo bi li i oni pristali na ugovoreno vjenčanje da pomognu nekom drugom. Odgovorili su da bi. Pitala sam i one koji su već jednom tako pomogli, bi li opet to isto učinili. Čini se da ne bi, jer su rekli da bi im to ipak bila prevelika obaveza.“

Video instalacija Nataše Drakule sa pričama anonimnih sudionika prikazuje se u berlinskoj umjetničkoj četvrti Prenzlauer Berg i otvorena je do 17. rujna.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: S. Kobešćak