Za gvatemalske izvoznike je ta vijest bila šokantna: kako su javili lokalni mediji, Kina je zabranila uvoz kave iz Gvatemale, odnosno drugih dobara iz te zemlje.

Službenog priopćenja o tome nije bilo, ali se moglo čuti nagađanje gvatemalskog predsjednika - Bernado Arevalo je naime rekao da bi to moglo biti povezano s odnosima koje njegova zemlja njeguje s Tajvanom. „Pobrinut ćemo se o tome", dodao je Arevalo.

Gvatemala je, uz Paragvaj, jedina zemlja Latinske Amerike koja održava diplomatske veze s Tajvanom. Peking tu otočnu državu smatra dijelom Kine. Proteklih godina su Honduras i Nikaragva promijenili strane, odnosno distancirali se od Tajvana, te se okrenuli prema Kini.

Brojni manji konflikti

Blokada gvatemalske kave je samo jedan od brojnih (manjih) konflikata koji bacaju sve veću sjenu na kineski kurs na području Latinske Amerike. Kina je dugo vremena forsirala jačanje suradnje, odnosno rast i ekspanziju u tom dijelu svijeta.

No, ti konflikti su različitog karaktera, kaže za DW Vladimir Rouvinski s Universidad Icesi (Kolumbija): „U ovom slučaju radi se jasno o sredstvu pritiska koji Kina sad koristi. Ne toliko protiv Gvatemale, već prije svega protiv Tajvana."

U Kostariki je vlada prisilila jednog menadžera državne energetske kompanije ICE da napusti tvrtku zato što je 70-ak visokorangiranih djelatnika firme posjetilo zabavu koju je organizirao kineski tehnološki gigant Huawei.

Sindikati su bili zgroženi, predsjednik ICE-a Marco Acuna apelirao je na više senzibilnosti po tim pitanjima, i to u kontekstu „postupka za dodjelu javnih poslova i nekih drugih pravnih sporova" koji su se odvijali paralelno s tom zabavom. Ponašanje dotičnih zaposlenika „može naštetiti imidžu institucije i našem ugledu", dodao je.

Poruka upućena Kini

Odnos između Kostarike i Huaweija je napet otkako je predsjednik Rodrigo Chaves kao standard, odnosno preduvjet za ekonomski angažman u Kostariki, označio Budimpeštanski memorandum o borbi protiv kibernetičkog kriminala – dokument koji Kina nije potpisala.

Šef Huaweija za područje Latinske Amerike nakon toga je u jednom intervjuu kritizirao kostarikanski potez, nazvavši ga „neprofesionalnim". „To je poruka upućena Pekingu, poruka da se i Kina mora pridržavati pravila", kaže Vladimir Rouvinski.

Budimpeštanski memorandum je prvi međunarodni sporazum o kaznenim djelima počinjenima preko interneta. Težišta dokumenta su pitanja povrede autorskih prava, prijevara počinjenih preko računala, odnosno kršenje pravila vezanih uz sigurnost na mreži.

Postoje i neki drugi primjeri gospodarskih konflikata između Kine i latinsko-američkih zemalja. Između ostaloga se može spomenuti spor oko jeftinog željeza iz Kine, zbog kojeg su latinsko-američki proizvođači izloženi ogromnom pritisku. U Brazilu modni butici strahuju za vlastitu egzistenciju, koju ugrožava uvoz jeftinih tekstilnih proizvoda s Dalekog istoka. Debate se vode i oko prigovora da kineske firme sa svojom proizvodnjom nanose štetu okolišu.

Carine protivi uvoza iz Kine

Brazil se od jeftinog uvoza iz Kine brani uvođenjem poreza u visini od 20 posto. Taj porez se zaračunava na sve narudžbe robe čija je vrijednost manja od 50 američkih dolara, za stvari koje se naručuje preko interneta.

Kineski online-gigant AliExpress je, kako navode brazilski mediji, bio „iznenađen" tim potezom. Porez će prije svega pogoditi najsiromašnije ljude, odnosno demotivirati inozemne investicije u toj zemlji, poručeno je iz kineske kompanije.

U tekstilnom sektoru vlada velika doza bijesa na kineske ponuđače, zato što koncerni poput Sheina, koji robu mogu proizvoditi pod sasvim drugačijim uvjetima nego mali brazilski proizvođači, s tržišta istiskuju tisuće lokalnih poduzeća. U lokalnoj zajednici sve je izraženiji osjećaj da kineska strategija na licu mjesta uništava lokalne trgovinske strukture – umjesto da one od toga profitiraju. 

Izazovi i rizici

„U posljednje vrijeme i u Latinskoj Americi su sve jasniji, sve vidljiviji izazovi i rizici koji su povezani s usponom Kine i zauzimanja pozicije dominantnog aktera u brojnim gospodarskim i tehnološkim područjima", kaže za DW stručnjak za Latinsku Ameriku Christian Hauser s Visoke škole Graubünden u Švicarskoj.

U brojnim latinsko-američkim društvima sve je izraženija percepcija da od ekonomskih veza s Kinom ponajprije profitira Peking, napominje Hauser. I zato bi, kako kaže, u toj regiji u budućnosti sve glasnija mogla biti i kritika na račun kineske trgovinske strategije.

Osim toga se iz vida ne smije izgubiti ni vanjsko-političku komponentu: „Zemlje Latinske Amerike sve više su izložene napetostima do kojih dolazi zbog geopolitičkog rivaliteta između SAD-a i Kine", napominje Hauser. „U tom kontekstu bi aktualne trzavice između nekolicine zemalja u Srednjoj Americi, poput Gvatemale i Kostarike, odnosno Kine, mogle biti samo početak nekih budućih odnosa, koji će biti obilježeni brojim konfliktima."

Problema pak nema, barem se tako čini, u odnosima između Kine i Nikaragve. Tamošnja autoritarna vlada je zabranila brojne nevladine organizacije, između ostaloga i mnoge udruge koje su bila aktivne na području zaštite okoliša. Mediji koji kritički izvještavaju o nikaragvanskoj vladi javljaju da su kineske firme u toj zemlji u samo pola godine dobile čak 13 licenci za rudarske projekte.