Danas to više nisu samo superzvijezde, kraljevske obitelji ili oligarsi koji preskaču duge sigurnosne provjere i sjede u udobnim kožnim sjedalima. Danas postoji više mogućnosti nego ikada da se leti privatnim zrakoplovom, a bez da se bude šef države, direktor ili vlasnik zrakoplova.

Broj isporuka privatnih zrakoplova raste

Od pada prometa tijekom pandemije COVID-a, proizvođači zrakoplova bilježe stalan oporavak potaknut snažnom potražnjom kupaca.

Trenutačno je u svijetu u uporabi oko 23.500 privatnih zrakoplova, prema podacima Denesza Thiyagarajana, voditelja tima za opću avijaciju u tvrtki IBA Insight, savjetodavnoj zrakoplovnoj kompaniji.

Sjeverna Amerika čini otprilike 60% – 70% ukupne svjetske flote poslovnih zrakoplova, dok sve veća potražnja dolazi s Bliskog istoka i iz azijsko-pacifičke regije, osobito iz Indije.

2020. zabilježene su 644 isporuke poslovnih zrakoplova. Do 2024. taj je broj porastao na 764. Za ovu godinu Thiyagarajan i njegov tim predviđaju još 820 isporuka, što je povećanje od 7,3% u odnosu na prethodnu godinu. Za neke od najtraženijih zrakoplova postoje liste čekanja.

Druga analitička tvrtka, JetNet, očekuje gotovo 9.700 novih poslovnih zrakoplova koji će biti isporučeni diljem svijeta do 2034. godine.

Tko je tipični kupac privatnog zrakoplova?

„Kupci privatnih zrakoplova obično su osobe s velikim imetkom, vlade, korporacije ili charter-operateri poput NetJets ili FlexJets. Tržištem i dalje dominiraju zrakoplovi koji su u pojedinačnom vlasništvu no istodobno raste i tzv. podijeljeno vlasništvo", kaže Thiyagarajan za DW.

Daniel Riefer, partner u minhenskom uredu savjetodavne tvrtke McKinsey za putovanja, logistiku i infrastrukturu, kaže da su s poslovnog gledišta operateri djelomičnog vlasništva ostvarili najveći rast tijekom posljednjih pet godina. Osim djelomičnog vlasništva, sve su popularniji pretplatnički ili članski programi koji vlasnicima kartica omogućuju pristup cijeloj floti određenog operatera za određeni broj sati leta.

„Zrakoplovi u vlasništvu pojedinaca ili tvrtki često su pod upravom pružatelja usluga, koji ih dodatno mogu iznajmljivati drugima kada nisu u uporabi", objašnjava Riefer, koji je i sam bivši pilot komercijalnih zrakoplovnih linija.

Tko je tipični korisnik privatnog zrakoplova?

Profil prosječnog korisnika privatnog zrakoplova promijenio se i proširio nakon pandemije. Danas više nisu samo ultrabogati i korporativni direktori ti koji ulaze u privatne letjelice.

„Tržište sada obuhvaća „obitelji, poduzetnike i putnike koji prvi put lete privatno, tražeći sigurnost, fleksibilnost, pouzdanost i luksuz koji komercijalne zrakoplovne kompanije nisu mogle jamčiti tijekom krize“, kaže Thiyagarajan.

Zrakoplovni stručnjak smatra da je ovu promjenu izazvao veliki prijenos bogatstva, visoka likvidnost i promjena prioriteta nakon pandemije. Istodobno, porast opcija najma i članstva olakšava pristup privatnim zrakoplovima.

Ne samo da se prodaje više zrakoplova, nego oni i više lete. Broj sati leta privatnih zrakoplova trenutačno je 115–120% iznad razina iz 2019., prema Rieferu, iako uporaba varira po regijama i ovisi o čimbenicima poput dostupnosti komercijalnih zrakoplovnih linija i prometne infrastrukture.

Što je prema definiciji privatni zrakoplov?

Privatni zrakoplovi, poznati i kao poslovni ili korporativni zrakoplovi, dijele se u sedam različitih kategorija prema veličini i dosegu, objašnjava Thiyagarajan.

Najmanji poslovni zrakoplov je jednopilotna letjelica s četiri sjedala i kratkim dosegom. Nakon toga slijede zrakoplovi srednjeg dometa za 6–10 putnika. Potom dolaze zrakoplovi dugog dometa za 10–19 putnika, a na kraju izvršni zrakoplovi koji mogu primiti od 20 do 50 ili više putnika.

Na vrhu ljestvice izvršnih zrakoplova nalaze se letjelice za luksuzna dalekolinijska putovanja. Boeing Business Jets nedavno je najavio novi program potpune usluge za pretvaranje komercijalnih Boeinga 747-8 u takve izvršne zrakoplove.

Komercijalna verzija tih Boeinga prevozi oko 600 putnika. Prema podacima tvrtke, obnovljeni 747-8 VIP bit će najveći privatni zrakoplov u zraku i imat će prostor za oko 75 putnika.

Nisu svi u potrazi za najvećim i najboljim zrakoplovima. No potražnja za većim zrakoplovima raste, „osobito u kategorijama srednje-velikih i dugolinijskih letjelica“, rekao je Riefer, „dok su udjeli srednjih i manjih zrakoplova u ukupnoj floti tijekom proteklog desetljeća pali.“

Visoki troškovi posjedovanja zrakoplova

Za Boeing i Airbus pretvaranje komercijalnih zrakoplova u prilagođene privatne letjelice sporedna je djelatnost. Druge tvrtke specijalizirane su upravo za to, poput američkih Gulfstream, Honda Aircraft i Textron, kanadskog Bombardiera, brazilskog Embraer, te francuskog Dassaulta i švicarskog Pilatusa.

Potpuno novi privatni zrakoplov može stajati od nekoliko pa do više od 65 milijuna eura za Gulfstream G700 ili 78 milijuna dolara za Bombardier Global 8000 — i to prije bilo kakvih prilagodbi.

Očekuje se da će Boeing 747-8 VIP stajati nekoliko stotina milijuna dolara. A to su samo troškovi kupnje zrakoplova.

Samo korištenje je još skuplje. Operativni troškovi poput goriva, održavanja, osiguranja, pristojbi za slijetanje, parkiranja i posade mogu godišnje iznositi dodatnih nekoliko milijuna, ovisno o veličini i načinu uporabe.

Vrijeme je novi krajnji luksuz

Privatni zrakoplovi proizvode više emisija po putniku nego komercijalni zrakoplovi, a klimatski aktivisti usmjerili su se na njih jer predstavljaju elitni višak i nepotrebne emisije.

No većinu čestih korisnika prosvjednici neće tako lako odvratiti od piste.

Za proizvođače, geopolitička neizvjesnost i carine imaju određeni utjecaj na opskrbne lance i njihovu sposobnost proizvodnje zrakoplova, što dovodi do zaostataka u isporukama. Ipak, čini se da je šira gospodarska recesija daleko.

Denesz Thiyagarajan očekuje da će se rast nastaviti i u sljedećih nekoliko godina, potaknut rastućim globalnim bogatstvom, većom korporativnom uporabom i većom dostupnošću putem charter programa i djelomičnog vlasništva.

Daniel Riefer se slaže s tom ocjenom, ali ističe regionalne razlike. „Sjedinjene Američke Države ostat će najveće tržište u apsolutnim brojkama, dok se najbrži rast predviđa na Bliskom istoku, u azijsko-pacifičkoj regiji i Latinskoj Americi“, rekao je.

„Model djelomičnog vlasništva vjerojatno će dodatno rasti, povećavajući iskorištenost i čineći privatno zrakoplovstvo dostupnijim i fleksibilnijim.“