Izraelski kabinet za nacionalnu sigurnost je donio odluku. Ovlastio je premijera Benjamina Netanjahua i ministra obrane Joava Galanta „da odluče o načinu i vremenu postupka protiv terorističke organizacije Hezbolaha", priopćio je ured izraelskog premijera u nedjelju kasno navečer. Netanjahu je prije toga proiranskoj miliciji zaprijetio da će platiti „visoku cijenu".

Time je Izrael reagirao na raketni napad na jedno nogometno igralište na Golanskoj visoravni, za koji pretpostavlja da je za njega odgovoran Hezbolah. U napadu je ubijeno 12 mladih ljudi.

Hezbolah je pak priopćio da on nije ispalio rakete. Tu šijitsko-islamističku organizaciju Njemačka, SAD i druge zapadne zemlje označavaju kao terorističku organizaciju. Podupire ju Iran. Europska unija je naoružano krilo Hezbolaha proglasila terorističkom skupinom.

Izrael je u ponedjeljak popodne priopćio da želi pogoditi Hezbolah, ali ne želi cijeli Bliski istok gurnuti u rat. To je agenciji Reuters priopćilo više izraelskih službenika koji su željeli ostati anonimni.

„Procjena je da reakcija neće voditi totalnom ratu", citirao je Reuters jedan od izvora. „To u ovom trenutku ne bi bilo u našem interesu."

Zbog sigurnosti noći provoditi izvan kuće

Na jugu Libanona, uz granicu s Izraelom, već sad je stanje slično ratu, kaže Michael Bauer, voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera u Bejrutu, koji se trenutno nalazi u Jordanu.

I u drugim dijelovima zemlje izraelska vojska uvijek iznova napada Hezbolahove ciljeve. „Libanonci naravno strahuju da bi sad mogla nastupiti nova faza toga sukoba."

Oni strahuju da bi izraelska vojska mogla odabrati daljnje ciljeve i upotrijebiti dodatne sustave oružja. Jedna mlada Libanonka, koja želi ostati anonimna, u razgovoru za DW je izjavila da je već drugu noć zaredom provela izvan svoje gradske četvrti Dahieh, jer u toj četvrti vlada Hezbolah.

Istina, opasnost od eskalacije još nije neprocjenjivo velika, ali ona ipak već sad želi biti na sigurnom.

Ona sama nije jako zabrinuta, kaže druga mlada Libanonka. Smatra da je rizik još uvijek predvidiv. Ali se brine za dio svoje obitelji, koji živi na jugu Libanona.

Slaba država, oslabljeno društvo

Ako se konflikt proširi to bi jako pogodilo ovu već jako oslabljenu državu. Ona je prema izvještaju Svjetske banke jako zadužena. Dugovi iznose oko 180 posto bruto domaćeg proizvoda. (2023. su iznosili čak 201 posto BDP-a.)

Prema drugom izvještaju Svjetske banke stopa siromaštva u Libanonu se u proteklom desetljeću utrostručila. Prema tomu u ovoj 2024. godini 44 posto Libanonaca živi ispod granice siromaštva.

Ipak, inflacija bi ove godine mogla biti osjetno smanjena, naime s 221 posto u prošloj godini na 83 posto u ovoj.

Već godinama libanonska država pokazuje da nije sposobna djelovati ili da je njezina sposobnost djelovanja vrlo ograničena. Ta slabost se pokazala primjerice u kolovozu 2020. prilikom eksplozije 2.750 tona amonijevog nitrata u bejrutskoj luci, koja je razorila velik dio grada. Pritom je poginulo više od 200 ljudi, a više od 6.500 ih je ozlijeđeno.

Više od 30.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove. Libanonske vlasti su godinama propustile tu kemikaliju, koju se smatra opasnom, transportirati na neko sigurno mjesto.

Druge poteškoće dolaze iz susjednih zemalja. U Libanonu je utočište potražilo oko milijun i pol Sirijaca koji su pobjegli od rata u njihovoj domovini. U zemlji cedrovine živi i oko 250 tisuća palestinskih izbjeglica, djelomice već desetljećima u izbjegličkim logorima.

Opasnost od konfrontacije Izraela i Hezbolaha već se negativno odrazila na Libanon. Međunarodne zrakoplovne kompanije već su privremeno ili potpuno obustavile letove u Bejrut. Uz to sve više zemalja upozorava svoje građane da se ne putuje u Libanon. Jučer je to učinilo i njemačko ministarstvo vanjskih poslova koje je pozvalo sve Nijemce da napuste Libanon.

Opasnost za ostatak funkcionirajuće infrastrukture

Već prije više mjeseci je bivši libanonski ministar gospodarstva i viceguverner libanonske središnje banke Naser Saidi upozorio na opasnost utjecaja rata Izraela i Hamasa na njegovu zemlju. „Gospodarsko stanje bi se brzo pogoršalo", izjavio je on za novine The National u Abu Dabiju.

Ako stanje eskalira možda će biti uništeni ostaci infrastrukture uključujući morske i zračne luke. „A to su, s obzirom na ovisnost zemlje o libanonskoj dijaspori, gospodarske žile kucavice te zemlje."

Ako se konflikt proširi to bi imalo katastrofalne posljedice, kaže se u jednoj analizi think tanka Atlantic Council iz Washingtona, objavljenoj ovog srpnja. To bi moglo značiti povratak „trajnom ratu". I borci iz cijele regije mogli bi se pridružiti Hezbolahu, miliciji koju podupire Iran, što bi cijeli konflikt učinilo još kompleksnijim i rizičnijim, kaže se u analizi.

U središtu tih napetosti bio bi Libanon. A on sigurno nije u stanju podnijeti još jednu krizu ili čak rat s Izraelom, kaže Michael Bauer, voditelj ureda Zaklade Konrada Adenauera u Bejrutu.

Surađivala Rola Farhat, Bejrut.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.