1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
ZdravljeEuropa

Lijekovi: opasna ovisnost Europe o Kini

10. svibnja 2024

Europa je ovisna o Aziji i kad se radi o lijekovima. Ubuduće bi se to trebalo promijeniti. Planira se povećavanje proizvodnih kapaciteta u Europi. Kako napreduje taj proces? I ima li to uopće smisla?

U Kini se dosta ulaže u istraživanje i razvoj lijekova
U Kini se dosta ulaže u istraživanje i razvoj lijekovaFoto: Tang Dehong/Costfoto/picture alliance

Ulrike Holzgrabe kaže da nije potrebna atomska bomba da bi se dobrano naškodilo Europi. Ova stručnjakinja za proizvodnju lijekova kaže da bi težak udarac Starom kontinentu mogli zadati i Kinezi – obustavom isporuke antibiotika.

„Kina je već u 80-im godinama prošlog stoljeća shvatila koliko je važno imati vlastite kapacitete za proizvodnju antibiotika“, priča Jasmina Kirchhoff iz Instituta njemačke privrede (IW) u Kölnu. „Masivno se ulagalo u tvornice koje proizvode relativno povoljno, u prvom redu za domaće tržište. A 'višak' Kina onda izvozi“, dodaje Kirchhoff.

U Kini se proizvodi i dobar dio kemijskih poluproizvoda koji su od esencijalnog značaja za farmaceutsku branšu.

Osim Kine i Indija se u međuvremenu pozicionirala kao jedan od glavnih opskrbljivača farmaceutskih proizvoda. Tamo se proizvodi ponajprije generičke lijekove, to su farmaceutski proizvodi koji su identični ili ekvivalentni originalnom lijeku. Ali i Indija ovisi o Kini, zato što brojne indijske farmaceutske tvrtke također uvoze robu iz Kine.

Ovisnost o Aziji

Proteklih godina bilo je dosta problema s opskrbom nekim lijekovima u Njemačkoj i Europi Foto: Robert Michael/dpa/picture alliance

Europski parlament je već prije nekoliko godina spoznao ovaj problem, zato je na razini Europske unije izrađena i lista onih lijekova kod kojih Europa ne bi smjela biti ovisna o Aziji. U sljedećem koraku bi se trebalo pronaći odgovor na pitanje gdje bi se uopće te lijekove i sastojke za njih moglo proizvoditi, odnosno saznati koliko je zapravo velika za ovisnost o Kini, kaže Ulrike Holzgrabe, profesorica sa Sveučilišta u Würzburgu.

I tu počinju problemi. Pogotovo kod pojedinih lijekova teško je uopće doći do tih informacija, smatra Kirchhoff: „Koji proizvođač, koji poluproizvodi, koji sastojci, odakle ih nabaviti, to je sve dio poslovne tajne i zato se te stvari ni ne objavljuju.“

A koliko je važno pravodobno voditi računa o opskrbi tržišta lijekovima, to su već proteklih godina pokazali problemi povezani s nestašicom nekih proizvoda. Već tijekom pandemije koronavirusa se to dalo naslutiti, a tema „ovisnosti“ se našla u fokusu nakon prestanka dotoka ruskog plina u jesen 2022.

Njemačka želi pojačati vlastite kapacitete

U Njemačkoj je savezna vlada u prosincu prošle godine usvojila Nacionalnu farmaceutsku strategiju. Između ostaloga se njome predviđa jačanje proizvodnje lijekova u Europi. A to njemačka vlada želi ostvariti ukidanjem nekih birokratskih pravila, odnosno subvencijama za investicije u proizvodne kapacitete. 

U Europi se itekako proizvodi lijekove, europska farmaceutska industrija producira prije svega inovativne lijekove zaštićene patentima. I u tom se sektoru investira, kaže Holzgrabe. „Njemačka je u području farmaceutske industrije, medicine, istraživanja i razvoja stvarno u samom vrhu“, kaže i savezni ministar privrede Robert Habeck (Zeleni) u izjavi za DW.

Ali kad-tad i kod inovativnih lijekova istekne rok kojim su oni zaštićeni patentima, tako da se oni nađu na slobodnom tržištu – i postaju generički, što znači da ih mogu proizvoditi i drugi, ali ne pod istim imenom. Marže u sektoru generičkih lijekova su relativno male, tako da se njihova proizvodnja u Europi baš i ne isplati. A generički lijekovi su vrlo važni za zdravstveni sustav, oni pokrivaju oko 80 posto temeljne opskrbe medikamentima. Među njima su i brojni antibiotici.

I zato je tako važno da se izgradi strukture zahvaljujući kojima bi za poduzeća bila isplativa proizvodnja njihovih lijekova i nakon što isteknu patenti, smatra Kirchhoff. Ključna stvar u tome nije poticanje investicija, već prije svega etabliranje drugačijeg sustava cijena, napominje Bork Bretthauer, direktor Pro Generika. „Ne trebaju nam zombi-tvornice u Europi, koje bi se trajno trebalo subvencionirati“, kaže on kao predstavnik udruženja koje zastupa interese poduzeća koja proizvode generičke lijekove. Drugim riječima: za europske lijekove iz Europe, a time i veću dozu neovisnosti, Europa bi morala biti spremna platiti i više cijene za njih.

Što „koči“ proizvodnju u Europi?

Kako spriječiti nestašicu lijekova?Foto: imago images

Veće cijene su, kako stvari stoje, neizbježne – podu uvjetom da Europa doista želi više sigurnosti i neovisnosti. Jer se u Europi jednostavno ne može tako povoljno proizvoditi kao u Aziji. „Kod nas postoji taj loš kvartet koji se sastoji od bujne birokracije, manjka stručne radne snage, previsokih troškova energije i raspadajuće infrastrukture“, kazao je koncem travnja Wolfgang Große Entrup, direktor Udruženja kemijske industrije u Njemačkoj.

U Kini firme profitiraju od niskih troškova rada i energije, ali i od toga da država poduzećima na raspolaganje stavlja i zemljište kako bi se tamo moglo podići proizvodne pogone, kaže Holzgrabe. A osim toga firme ne moraju poštivati tako stroge smjernice po pitanju zaštite okoliša kao u Europi, što je velika prepreka pogotovo za proizvođače generičkih lijekova.

Sve to otežava „povratak“ proizvodnje lijekova u Europu, zaključuje Holzgrabe. „I ubuduće će biti ovisnosti o Kini“, smatra ona. I dodaje kako bi puno važnije trebalo biti zadržavanje postojeće proizvodnje u Europi. Pogotovo s obzirom na činjenicu da europska farmaceutska industrija nije važna samo kako bi se pružilo pomoć ljudima koji su bolesni. Tijekom pandemije koronavirusa se upravo zbog toga, dakle zbog postojeće europske industrije koja ulaže u istraživanje i razvoj, na Starom kontinentu moglo tako brzo proizvesti nove lijekove, uvjerena je Holzgrabe.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka