Slovenska blokada hrvatskih pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji zbog razgraničenja u Piranskom zaljevu, potpuno je zasjenila ostala otvorena pitanja u odnosima dviju država. Za građane, njih oko 130 tisuća bivših štediša Ljubljanske banke, to je prvorazredno pitanje od raspada Jugoslavije i formiranja nacionalnih država. Procjenjuje se kako oni potražuju oko 150 milijuna eura.

Ukinut članak 23.?

Slovenski je Ustavni sud, kako pišu zagrebački dnevnici, na tužbu dvojice hrvatskih državljana, Andra i Alana Perića, neustavnim ocijenio i ukinuo članak 23. Zakona o fondu Republike Slovenije za nasljedstvo i visokom slovenskom predstavniku za nasljedstvo, kojim su prekinuti ili obustavljeni svi postupci pred slovenskim sudovima koji se tiču deviznih štednih uloga u poslovnim bankama ili njihovim podružnicama, u bilo kojoj državi nasljednici bivše SFR Jugoslavije. U spornom članku navodilo se kako će se sudski postupci nastaviti nakon što nasljednice SFRJ sklope sporazum o sukcesiji.

Sud je odbio i argumente slovenske Vlade, ali i parlamenta koji su tvrdili da bi nastavak postupaka imao "negativan utjecaj na stabilnost slovenskog bankovnog sustava".

Štedišama bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu

No mediji smatraju kako zasad nije jasno omogućava li odluka Ustavnog suda nastavak samo onih postupaka što se već vode pred sudovima u Sloveniji ili se time otvara mogućnost za nove tužbe. "Iz odluke nije jasno hoće li se to odnositi samo za zastale slučajeve u Sloveniji ili se odlukom Ustavnog suda otvara mogućnost za nove postupke", izjavila je za Jutarnji list zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Štefica Stažnik.

Ustavni je sud sporni članak ukinuo s obrazloženjem kako “pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od ključnih uvjeta za učinkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava".

Pojednostavljeno, prema najvišem slovenskom sudu štedišama je dosad bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu, jer je rješenje njihova problema prebačeno na neodređeno vrijeme.

Sud u Strasbourgu odbacio tužbe

Prema nekim procjenama, sveukupni dug Ljubljanske banke prema štedišama s područja bivše Jugoslavije je oko 2 milijarde eura. Zbog toga su sve dosadašnje presude uvažavale stajalište službene Ljubljane kako bi povrat tog duga ugrozio stabilnost bankarskog sustava “dežele“. Zanimljivo je kako nije poznat broj tužbi hrvatskih državljana, a prema nekim podacima, samo pred nadležnim sudom u Ljubljani ih je stotinjak. Od toga je pet presuda prije “zaleđivanja” bilo pred izvršenjem. Također nije poznato koga su štediše tužile u Sloveniji - je li to “stara” ili Nova Ljubljanska banka te hoće li se uopće moći na kraju naplatiti, upozoravaju upućeni.

Podsjetimo da je dio štediša svoje pravo potražilo i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. No nakon deset godina sud u Strasbourgu odbacio je njihove tužbe 2008., ustvrdivši da se obeštećenje treba riješiti dogovorom između država. Drugim riječima, Sud se tada bavio procedurom, ali ne i suštinom spora.

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednica: Marijana Ljubičić