„Kao liječnica intenzivne njege sam spremna spašavati živote ljudi. Ali nisam bila pripremljena da za to pritom riskiram svoj život", kaže u razgovoru za DW Dana Tomescu, glavna liječnica 3. Odjela intenzivne njege na klinici Dundeni u Bukureštu.

Na pitanje kako doživljava vrijeme pandemije, kaže da se osjeća „ugroženo“. Već mjesecima se, priča ona, danonoćno bori za život COVID19-pacijenata s posebno teškim simptomima: „Strahovi koje sam u početku imala od kontakata s korona-pacijentima u međuvremenu su popustili, ali nisu nestali."

Visoka stopa smrtnosti među liječnicima

U ovoj istočnoj članici EU-a, stopa smrtnosti od koronavirusa je posebno visoka u odnosu na druge europske zemlje – pa i u među medicinskim osobljem. Više liječnika s kojima je DW razgovarao pričali su nam o kaosu, lošem menadžmentu, korupciji i neadekvatnim mjerama zaštite: „Najveći dio maski koje koristimo je zapravo namijenjen za gradilišta, na njima se izričito navodi da nisu za medicinsku uporabu. One filtriraju prašinu, dim, ali nažalost ne štite od virusa. Ljudi na ulici su bolje zaštićeni od nas“, kaže doktor koji radi u jednog drugoj bolnici u Rumunjskoj. Želi ostati anoniman, kao i većina liječnika s kojima je DW razgovarao o pandemiji. Potrebu za anonimnošću objašnjavaju „diktatorskim stilom” voditelja bolnica. Plaše se odmazde nadređenih, koji su, kako kažu, često postavljeni po političkim kriterijima i na temelju nepotizma.

Da nepotizam i loš menadžment mogu imati smrtonosne posljedice, pokazuje i tragedija u okružnoj bolnici u Pjatra Njamcu, malom gradu na istoku zemlje: u studenom je tamo petnaest pacijenata stradalo u požaru na intenzivnom odjelu. Catalin Denciu, hrabar liječnik, koji je pokušao spasiti ljude iz vatrene stihije, liječi se trenutno u jednoj belgijskoj bolnici - od opekotina opasnih po život.

"Doktori napustili zemlju"

I prije pandemije rumunjski zdravstveni sustav kronično je patio od manjka financijskih sredstava. Rumunjska za njega izdvaja samo pet do šest posto BDP-a, što je samo polovica prosjeka unutar EU. Klinika Fundani, na kojoj radi Dana Tomescu, spada u jednu od najboljih bolnica u zemlji i jedan je od rijetkih pozitivnih primjera: uz pomoć donacija, kontejneri s dodatnim krevetima i svom nužnom tehničkom opremom, postavljeni su na teren ispred bolnice, kako bi moglo pomoći sve većem broju oboljelih od COVIDA19. „Međutim, nedostaje osoblje“, kaže Dana Tomescu.

„Na kraja krajeva zbog toga pacijentima ne pomažu dodatni kreveti!", kaže za DW jedna druga liječnica koja radi u Rumunjskoj. „Može se dovesti još 7.000 kreveta za intenzivnu njegu, ali problem neće biti riješen, jer nema dovoljno doktora, medicinskih sestara i njegovatelja, koji će se brinuti o tim pacijentima. Liječnici su napustili zemlju."

Trećina doktora školovanih u Rumunjskoj radi u inozemstvu, pokazuje istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz svibnja 2020. godine. Rumunjska tako ima najveću stopu emigracije liječnika u svijetu. Iza nje su Zimbabve, Belize i Dominikanska Republika. Prema podacima Njemačke liječničke komore, najveći broj stranih doktora koji rade u Njemačkoj potječu upravo iz Rumunjske (podatak iz 2019. godine).

„Korona-skeptici neka dođu na odjel intenzivne njege"

Osim niskih primanja u usporedbi s drugom europskim zemljama te loših uvjeta rada, rumunjski liječnici su tijekom korona-pandemije i meta apsurdnih napada korona-skeptika. Oni na demonstracijama viču parole poput: „Dolje diktatura doktora!" i „Liječnici lažu!".

„To su ljudi koji ne žele čuti argumente, jer sve već znaju“, kaže Dana Tomescu. „Pozvala bih korona-skeptike da dođu kod nas, da vide kako se radi s pacijentima. Trebali bi vidjeti kako je to kada izgubimo pacijenta, koji je preminuo od bolesti koju donedavno uopće nismo poznavali.“ Možda bi onda konačno shvatili „da u svakodnevnom životu treba napraviti samo nekoliko malih gesta, kako se ne bi rugali našem radu i životima drugih". Jednostavne stvari poput držanja fizičke distance i poštivanja higijenskih mera.

Korona-skeptika ima i u redovima AUR, u stranci krajnje desnog političkog spektra, koja je nakon izbora 6. prosinca po prvi put ušla u rumunjski parlament. Negodovanje protiv mjera za borbu protiv pandemije i kritike na račun liječnika, postali su neka vrsta nacionalnog sporta na rumunjskim online-forumima i u komentarima. Izgleda da Rumunji pozitivno govore o liječnicima još samo kada se njih u teškom stanju prebacuju u inozemstvo – poput mladog doktora iz Pjatra Njamca, koji je za svoje pacijente doslovno bio spreman riskirati i vlastiti život.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!