Kako to da neke osobe zaražene koronavirusom nijednom ni ne zakašlju, dok druge završavaju na respiratorima i umiru? Zbog takve naravi virusa teško je procijeniti koliko je ljudi stvarno zaraženo, odnosno koliko nas je već steklo imunitet.

Sada su njemački i norveški znanstvenici analizirali kako zaraza teče u odnosu na krvnu grupu pacijenta. Nalazi su zapanjujući, premda je studija objavljena kao takozvani preprint – naime, još nije prošla provjere i kritike znanstvene zajednice.

Stručnjaci sa Sveučilišta u Kielu i Sveučilišne klinike u Oslu proučili su tijek bolesti kod 1.610 pacijenata kod kojih je korona izazvala teške respiratorne probleme. Pacijenti su iz Italije i Španjolske, dvije europske zemlje teško pogođene epidemijom. Neki od njih su umrli.

Usporedbom DNK materijala ovih pacijenata s uzorcima krvi 2.205 zdravih osoba ispostavilo se da ljudi s krvnom grupom A imaju veći rizik da bolest kod njih poprimi težak oblik.

Dvostruko je veća vjerojatnost da će zaraženi s krvnom grupom A završiti na respiratoru u odnosu na zaraženog s krvnom grupom 0. Grupe B i AB su negdje između.

Pomoć u razvoju terapije

Grupa A je najčešća krvna grupa u Europi (43 posto ljudi u Njemačkoj, 42 posto u Hrvatskoj), slijede nulta i B, a najrjeđa je AB (5 posto u Njemačkoj, 7 posto u Hrvatskoj).

Ukoliko se rezultat studije potvrdi, saznanje može pomoći u razvoju terapije. Odavno je poznato da razne bolesti različito teško pogađaju ljude u odnosu na krvnu grupu. Tako recimo pacijenti s nultom grupom ekstremno rijetko teško obolijevaju od malarije, dok grupa A ima najbolji imunitet protiv kuge.

Istraživači su do sada redovito polazili od "ugroženih grupa" pacijenata, smatrajući takvima starije i kronično oboljele, a na osnovu nekih studija i pušače. S krvnim grupama se proučavanje virusa dodatno komplicira.

gh/nr