DW: Gospodine Stojčev, koji su glavni trendovi u svijetu na temelju ovogodišnje Gallupove ankete o ocjeni vodećih političara?

Kančo Stojčev: Kada pogledamo Global-Leaders-Rating, najvažnija tendencija je da se ocjene političara pogoršavaju i to širom svijeta, skoro bez iznimaka. Dakle, registriramo krizu liderstva koja se pogoršava. To je prilično opasno, jer smo tražili da se ocijeni dvanaest lidera, oni koji predstavljaju preko četiri milijarde ljudi, dakle više od polovice svjetske populacije. To je ozbiljan problem.

Na vrhu ljestvice su papa i njemačka kancelarka, oni i dalje imaju najpozitivnije ocjene. Što to znači?

To je bila jasna poruka ljudi širom svijeta – da više vole promišljeni i umjereni pristup, odgovornije djelovanje. Papu doživljavaju kao neku vrstu referentne figure, a ne kao političku ličnost. On je duhovni vođa. Kancelarka Angela Merkel je, u usporedbi s ocjenama od prije tri godine, izgubila pet posto. Ipak, i dalje ima najbolje ocjene od svih svjetskih lidera. To jasno pokazuje kakvo globalno ponašanje ljudi žele.

Politički lideri svjetskih sila dobili su loše ocjene. Što to znači?

Neki politički lideri su ozbiljno izgubili povjerenje i ugled: Na primjer indijski premijer Modi, ali i ruski predsjednik Putin i neki drugi vodeći političari. Trumpov rejting se nije promijenio – negativan je kao i prije tri godine. On je još uvijek na dnu ljestvice dvanaest svjetskih lidera.

Nalazimo se u vremenu u kojem uočavamo dvije tendencije: „Ja-prvi“ je svjetska tendencija koja promovira nacionalizam, itd. I tendencija „Mi-smo-svijet“ odnosno – povezani smo. Ako svijetom dominira jedna supersila, to odmah dovodi do globalizacije, jer uzajamna ovisnost raste. Slikovito rečeno: ako u gradu postoji samo jedan policajac, ravnoteža snaga se ne mijenja. Ali više nemamo takvu situaciju. Svijet ima najmanje četiri ozbiljne supersile: Sjedinjene Države, Rusiju, Europu i Kinu. U toj situaciji, proces globalizacije se nije samo usporio, već je istovremeno započeo novi proces – proces regionalizacije, ne samo u geografskom već i u političkom i kulturnom smislu.

Nije li to paradoksalno: Europa slabi, ali vodeći europski lideri uživaju najveće povjerenje u svijetu?

Kao i uvijek, postoje dvije strane medalje: Europa je širom svijeta daleko ispred ostalih kao velika stabilizacijska sila. S druge strane, Europa ima brojne probleme, poput Brexita. Europa je možda posljednja velika nada čovječanstva kada se radi o racionalnom, odgovornom i mirnom razvoju svijeta – s njezinom čuvenom „mekom silom“ (kultura, političke vrijednosti, diplomacija; op.ur.). Problem je u tome što ta meka sila možda više nije dovoljna.

Koji su glavni trendovi u pogledu slobode i mira, na temelju vašeg dugoročnog zapažanja?

Trend je pozitivan u dugoročnom promatranju. Gallup radi na tim anketama već 73 godine. Prije 73 godine rat je bio nešto normalno svuda – i to ne samo u glavama ljudi, već i u njihovoj svakodnevnoj stvarnosti. Danas je mir prihvaćena norma. A isto se odnosi ne samo na normativno ponašanje ljudi u vezi s mirom, već i na činjenicu da je gospodarski rast norma. Znamo da gospodarskog rasta nije oduvijek bilo. Čovječanstvo se mijenja. Ali, nažalost, ne samo što se mijenja, već se suočava i s novim izazovima. Kad pogledamo globalnu političku sliku, vidimo da danas konfrontacija raste. A u svijesti masa raste strah da taj novi svjetski poredak koji moramo uspostaviti neće uspjeti dovoljno brzo.

U tom kontekstu važno je uočiti da u svijetu raste nada da će Europa igrati važniju ulogu u svjetskoj politici. Jasna poruka je da europski političari to ne bi trebali samo shvatiti, već i pokušati da što brže svladaju svoje unutarnje borbe i probleme, da se reorganiziraju kako bi što prije počeli rješavati globalna pitanja. Najbolje već sutra.

Kančo Stojčev je predsjednik Instituta za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Gallup International Association (GIA) sa sjedištem u Zürichu. Tu organizaciju ne bi trebalo miješati s američkom tvrtkom Gallup Organization sa sjedištem u Washingtonu, koja se u medijima često navodi samo kao „Gallup", a bavi se isto istraživanjem tržišta i javnog mnijenja.