Nastup nije trajao ni šest minuta. Ali je imao snažnu poruku. Ne želim nikoga plašiti, rekao je Stuart Graham na početku svog kratkog obraćanja na Bankarskom kongresu u Frankfurtu, i dodao: „Ali moram vam reći da gotovo nitko od mojih klijenata ulaganje u njemački bankarski sektor ne smatra dobrom idejom."

Čovjek koji je to rekao nije bilo tko. Graham je vrlo ugledni analitičar u financijskoj branši. Među njegovim klijentima u kući "Autonomous Research" su brojni imućni investitori iz cijelog svijeta. I oni očito, kao i Graham, prognoziraju mračnu budućnost njemačkog bankarskog sektora.

"Niske procjene vrijednosti njihovih dionica jasno pokazuju da investitori imaju velike sumnje vezane uz te banke." Crni scenarij je Graham iznio na samom kraju svog izlaganja.

Proces velike transformacije

I sudionici su jedinstveni u ocjeni da su izazovi veliki: branša se nalazi u povijesnoj transformaciji. Razlog „potresa" je – digitalizacija. „Korjenita promjena koja je pred nama zasjenit će sve što smo doživjeli od 1996.", kaže šef Deutsche Banka Christian Sewing. 1996. – datum koji je više-manje odabrao proizvoljno. Bila je to, naime, prva godina u kojoj je u organizaciji poslovnog lista Handelsblatt održana ova konferencija o bankarskom sektoru.

Promjene su u svakom slučaju ogromne. Proteklih je tjedana to prilično jasno dao naslutiti uspon Wirecarda, tvrtke koja se specijalizirala za online plaćanja. IT-tvrtka idući tjedan bi mogla, kako se očekuje, „zamijeniti" Commerzbank u njemačkom burzovnom indeksu DAX-u u Frankfurtu.

Martin Zielke, šef Commerzbanka, na to reagira sportski: „To neće imati značajnije posljedice za naše poslovanje. Ako me pitate smatram li to lijepim, onda ću reći ne, ne smatram to lijepim. Ali to je i jedan vid pomoći. Shvatimo to kao motivaciju."

Wirecard u idućim mjesecima vjerojatno neće samo naslijediti Commerzbank u DAX-u. Poduzeće utemeljeno 1999. u međuvremenu je, što se tiče burzovne vrijednosti, preteklo i Deutsche Bank. Ni šef Deutsche Banka Sewing tome javno ne pridaje veliku važnost. Minhenski Wirecard se doduše, kako kaže Sewing, „uspješno etablirao u niši platnog prometa". Ali usporedbe s klasičnim bankama „šepaju" jer poduzeća iz Fintech-sektora (financijska tehnologija, nap. red.) ne smatra napadačkom konkurencijom, dodao je Sewing.

Planovi za budućnost

Wirecard je doista specijaliziran za područje online-platnog prometa i svojim mušterijama nudi samo mali djelić aktivnosti koje banke nude svojim klijentima. I tih se aktivnosti Christian Sewing želi čvrsto držati i ubuduće. Njegov cilj, kako je rekao, nije da bude u samom svjetskom vrhu na svim poljima djelovanja. Ali je Deutsche Bank u određenim segmentima globalno na jednoj od top-pozicija, npr. što se tiče trgovine devizama, kaže šef najveće njemačke banke.

Zbog toga, a i zato što to zahtijeva veći broj klijenata, Deutsche Bank i ubuduće mora ostati aktivan u području investicijskog bankarstva, sektora koji je u proteklom razdoblju slabije poslovao. Posebice se ne smije odustati od globalne orijentacije, tvrdi Sewing: "Taj globalni portfolio, u to sam čvrsto uvjeren, danas je za našu nacionalnu ekonomiju važniji nego ikada od pada Berlinskog zida."

Pritom je i zaposlenicima Deutsche Banka jasno: „Pritisak po pitanju konsolidiranja tržišta u Europi će znatno porasti", znači da je za očekivati nove fuzije, nova preuzimanja: „Europi ne treba što je moguće više banaka, Europi trebaju prije svega jake banke." Nema sumnje da Sewing u tom društvu vidi i svoju banku.

Osim digitalizacije moraju se savladati i drugi izazovi: niske kamatne stope, političke krize, trgovinske sporove, povratak nacionalizma u mnogim regijama svijeta te aktualne probleme u Turskoj – a da ne spominjemo predstojeći Brexit. Oba vodeća čovjeka vodećih njemačkih banaka pokušala su širiti optimizam. Commerzbank se nalazi na dobrom putu u digitalni svijet, Deutsche Bank je tako stabilan kao što nije bio odavno, zajamčio je Sewing.

"Teška budućnost"

I naravno da je onda Stuart Graham nakon toga morao djelovati kao – strašilo: „Sve segmente njemačkog bankarstva očekuje vjerojatno teška budućnost", tako je glasila njegova prognoza. I one „manje" koje su s desetinama tisuća filijala oduvijek bile blizu svojih mušterija (poput štedionica), a upravo im broj filijala u digitalnim vremenima postaje sve veći teret, ali i „velike" poput Deutsche Banka i Commerzbanka, zato što im niske kamatne stope u eurozoni na jednoj strani „jedu" dobit.

A s druge strane digitalnu transformaciju otežavaju menadžment troškova i dugotrajni procesi donošenja odluka. "Posebice je Deutsche Bank u idućih godinu-dvije u ugroženoj poziciji i potreban mu je pozitivan razvoj svjetske ekonomije, odnosno podrška tržišta. Na žalost, bojim se da to neće biti slučaj."