Predizborna kampanja je u punom jeku. Dužnosnici vladajuće Srpske napredne stranke obilaze teren. Svuda je prisutno lice predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Za to vrijeme oporbene i studentske grupe nastoje politički artikulirati prosvjede.

Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima koji se u nedjelju 29. ožujka održavaju u deset općina u Srbiji: Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci.

To će biti posljednji redovni izbori ove godine u Srbiji. Ali iako su lokalni, njihov značaj prelazi lokalnu razinu zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

Promjena raspoloženja u biračkom tijelu?

Politolog Aleksandar Ivković ukazuje da dobar rezultat na ovim izborima donosi psihološku prednost: „Kao u sportu na kraju krajeva – ako se postigne neki dobar rezultat u prvom dijelu utakmice, onda ta strana ulazi s nekom psihološkom prednošću u drugi dio. Ja bih rekao da se to isto očekuje sada, u smislu da je vlasti cilj ostvarenje rezultata 10:0."

S druge strane, ako bi antirežimske snage ostvarile pobjedu ili makar pat-rezultat – kao u Kosjeriću prošle godine, gdje je razlika bila stotinjak glasova – to bi stvorilo potpuno novu političku dinamiku. „Ako bi se to dogodilo“, kaže Ivković, „onda bi ova druga strana bila ohrabrena“.

Profesor Fakulteta političkih znanosti Dušan Vučićević očekuje da pad podrške SNS-u, ovisno o mjestu, bude od pet do 10 posto – što bi se, kaže, prelilo na drugu stranu.

„Za promjenu raspoloženja u biračkom tijelu važni su padovi podrške SNS-u i njegovim partnerskim strankama koje su sada sve u jednom bloku, i rast podrške antirežimskim listama. Dosta će se voditi računa o tome, jer će se na tome projektirati promjena raspoloženja u biračkom tijelu i rezultati potencijalnih parlamentarnih izbora“, kaže Vučićević.

Kako protječe kampanja?

Predsjednik države Vučić bio je na mitingu u gotovo svakom od mjesta, a tamo gdje nije stigao zamijenili su ga razni dužnosnici SNS-a. Predstavnici vlasti najavljuju infrastrukturne projekte i investicije, dok podaci s Portala javnih nabavki pokazuju da su u prethodna dva mjeseca u prometnice u tim mjestima uložili oko 1,2 milijarde dinara.

Istovremeno, organizacije civilnog društva i oporba ukazuju na nepravilnosti. Centar za istraživanje i transparentnost (CRTA) navodi da je od ukupno 43 liste koje izlaze na izbore u tim općinama čak 19 „fantomskih“, odnosno spornih lista.

Oporba navodi i neke druge nepravilnosti. Tvrde da je u Bajinoj Bašti Milan Radoičić, glavni osumnjičeni za napad u Banjskoj 2023., osobno prijetio poduzetnicima iz tog mjesta da će izgubiti javne poslove ako svoje zaposlenima, koji su potpisali za listu oporbe, ne zaprijete otkazom ako izađu na izbore.

Općina Kula je bila svjedok raznih nasilnih incidenata, pa i prijetnji smrću, dok se u Knjaževcu vodi borba tko će biti broj jedan na glasačkom listiću, jer iz antirežimske liste tvrde da su prvi predali potpise, ali se i Naprednjaci bore za to mjesto.

Ima i mjesta gdje se dovodi u pitanje točnost biračkih popisa.

Nadprosječna podrška vladajućima – uz izuzetke

Sugovornici DW-a upozoravaju da rezultati na ovim lokalnim izborima ne moraju u potpunosti odražavati stanje na razini čitave Srbije. Profesor Vučićević podsjeća da popis iz 2022. pokazuje kako je uglavnom riječ o sredinama sa starijim stanovništvom i drugačijom obrazovnom strukturom u odnosu na državni prosjek.

A ako se pogledaju rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine, uočava se da je u većini tih sredina bila natprosječna podrška vladajućoj stranci. Uz pojedine izuzetke:

„Tu su Bor i Sevojno koji se u određenoj mjeri preslikavaju na Srbiju“, kaže prof. Vučićević. „U Boru je građanska opozicija imala oko 25 posto, što je sličan rezultat onome na razini cijele zemlje, a u Sevojnu je imala oko 26 posto. U ostalim općinama građanska opozicija je imala oko 15 posto."