Zatvaranje Međunarodne civilne kancelarije na Kosovu 10. rujna i predavanje pune suverenosti Kosova u ruke tamošnjih institucija predstavljati će, prema riječima izvjestiteljice Europskog parlamenta za Kosovo, Ulrike Lunacek, sticanje pune nezavisnosti Kosova i uspjeh u izgradnji i funkcioniranju kosovskih institucija. Lunacek istovremeno poručuje Srbima na Kosovu, kako „onima južno od Ibra tako i onima na sjeveru da se ne moraju ničega bojati."

„Uvjerena sam da kosovske institucije mogu voditi računa o zaštiti prava manjina, iako je preostalo još mnogo toga što kosovska vlada i kosovsko društvo moraju uraditi“, rekla je Lunacek navodeći da su prava etničkih manjina na Kosovu zajamčena i Ahtisarijevim planom i kosovskim ustavom.

I dok mnogi na Kosovu 10. rujan vide kao „povijesni dan“, u think-tanku Međunarodne krizne grupe za Deutsche Welle kažu: “U pitanju nije neki poseban povijesni korak. To je dugoočekivana etapa u međunarodnom priznanju i integraciji Kosova. Svi bitni problemi ostaju: problem sjevera, problem odnosa sa Srbijom, a tu je i dalje i pet EU zemalja koje nisu priznale Kosovo, manjak članstva u UN-u... Dakle, ovo se moralo desiti, ali sada se neće puno toga promijeniti.”

Potrebna „neka vrsta prizanja“ Kosova

U Bruxellesu se navodi da će europska policijsko-sudska misija, Euleks, nastaviti na terenu pružati podršku razvoju funkcionalnosti i vladavine prava na Kosovu. A iz Europskog parlamenta ovih dana pozivaju i na više političke podrške, ali i više jedinstva EU, kada je Kosovo u pitanju. Izvjestiteljica Parlamenta za Kosovo, Ulrike Lunacek još jednom je pozvala pet zemalja EU-a, kao i Srbiju, da priznaju nezavisnost Kosova.

„Postoje dva koraka. Prvi je normalizacija odnosa Srbije i Kosova, ali meni je jasno, a to je rekao i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao, da Srbiji neće biti moguće pristupiti EU bez neke vrste međusobnog priznanja ovih dviju zemalja.“

Lunacek kaže da još ne postoje ugovorni odnosi između EU i Kosova, ali da će dogovor i odluka Srbije na pristajanje na “zvjezdicu“ pri predstavljanju Kosova pomoći i onim članicama EU koje nisu priznale Kosovo da pristanu na otvaranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova sa EU.

Treba naći rešenje za sjever, ali ne „kako to mnogi u Srbiji žele“

EU sa Srbijom i Kosovom u ovom trenutku razmatra i modalitete nastavka dijaloga između Beograda i Prištine. Očekuje se da dijalog bude podignut na viši nivo te da se sama šefica europske diplomacije, Chaterine Ashton, direktnije uključi u pregovore koji bi trebalo voditi normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. Jedan od preduvijeta za to je svakako i rješavanje pitanja sjevera Kosova, ali, prema riječima Ulrike Lunacek „ne na način kako bi to mnogi u Srbiji željeli“.

„To znači da treba naći rješenje bez razgovora o teritorijalnoj zamjeni, podjeli ili nečem sličnom. Razgovarati se treba o onome što će značiti dobro za građane, a Srbi sa sjevera Kosova su građani Kosova i to je jasno.”

U Europskom parlamentu upozoravaju i na opasnost da se nepriznavanjem nezavisnosti Kosovo „gura“ sve bliže Tirani i da se tako podržavaju oni koji na umu imaju ideju Velike Albanije, što ne može biti rješenje za Kosovo.