München je ovih dana grad plakata. Bez obzira gdje se nalazili, sa panoa i zidova se sugerira kako bi gradu pod Alpama 2022. dobro došla jedna Zimska olimpijada. Plakata koji su "za" je mnogo, 12.500. Po gradu su polijepljeni i plakati protivnika kandidature za ZOI 2022. Ali njih je samo 750. No unatoč tomu pokazuju da je München ovih dana podijeljen grad. Barem kad je u pitanju odluka o kandidaturi.

Dobro za Njemačku i München

Propagandna ofenziva ima i svoj razlog. U nedjelju (10.11.) građani izlaze na referendum kako bi odlučili o ovom pitanju. Osim u glavnom gradu Bavarske, građani na urne izlaze i ostalim mjestima gdje bi se igre trebale održavati: Ruhpolding, Königsee i Garmisch-Partenkirchen. Kandidatura će dobiti zeleno svjetlo jedino ako u sva četiri grada većina u nedjelju zaokruži "da". Gradonačelnik Münchena Christian Ude već sad mašta o Olimpijadi i ističe prednosti održavanja igara. "Kao prvo bi to bilo super za Njemačku. A mi u Münchenu jako dobro znamo kako se Olimpijske igre mogu pozitivno odraziti na sliku grada i da se tada sređuju stvari koje smo odgađali dugi niz godina", kaže socijaldemokratski gradonačelnik. I dok gradonačelnik svoje građane nastoji pridobiti obećavajući im nove infrastrukturne i sportske objekte, ostali zagovornici projekta kandidature za ZOI 22 istodobno govore kako je München idealan jer već posjeduje sve potrebne objekte pa zapravo za Olimpjadu ne bi trebalo više ništa graditi.

Postojeća infrastruktura

Umjesto toga oni u prvi plan guraju jednu drugu temu koja je imućnim građanima Münchena možda malo ipak bliža a to je ekološka održivost. U to spada i činjenica da od 16, za održavanje Olimpijade potrebnih sportskih objekata, 11 već postoji. Mnogi objekti Ljetne olimpijade koja je 1972. održana u Münchenu su još tu a i okolica grada s Garmisch-Partenkirchenom i njegovim terenima za alpske discipline i Ruhpoldingom s nordijskim borilištima s dugom tradicijom zimskih sportova i gotovom infrastrukturom. Gdje se ne mora graditi tu se čuva i okoliš. No protivnici, poput predsjednika zastupničkog kluba Zelenih u Bavarskom parlamentu, Ludwiga Hartmanna, se ne daju tako lako smesti. "Stalno se govori o tomu kako već postoji 11 sportskih objekata. No to ne znači da će tako biti i 2022. Do tada će se sigurno promijeniti koncept i sigurno će se ipak graditi više nego što je najavljeno", uvjeren je Hartmann. On upozorava da je takav slučaj bio i prije dvije godine kada je se München također kandidirao za organizaciju ZOI ali za one 2018. koje će se na kraju održavati u Južnoj Koreji.

Još uvijek preskupo

Najžešći protivnici dovođenja Olimpijskih igara u München i okolicu tada su bili žitelji Garmisch-Partenkirchena. Sada je tamo mnogo mirnije jer su i predviđene površine u ovoj općini koje bi trebale "progutati" objekti za ZOI 2022. mnogo manje nego prije dvije godine. Heinz Mohr iz udruge zagovornika kandidature "OlympiJA" kaže kako se mnogo naučilo iz iskustva proteklih godine. Sada se mnogo više pozornosti posvećuje zahtjevima lokalnog stanovništva i govori o prometnim projektima koji će kasnije dobro poslužiti i cijeloj regiji koja živi dobrim dijelom od turizma. No protivnika Olimpijade je još uvijek dovoljno. Bivši šumar Axel Döring sada je ekološki aktivist koji se zalaže za to da se Zimske olimpijade ubuduće ne bi trebale organizirati u mjestima koje se nalaze ispod 800 metara nadmorske visine. On osim toga žestoko kritizira ugovore Međunarodnog olimpijskog odbora koji većinu troškova svaljuje na lokalne vlasti. Zimske olimpijske igre 2022. bi, kako najavljuju organizatori, trebale stajati 3,3 milijardi eura. To je još uvijek deset puta manje od troškova predstojeće ZOI u ruskom Sočiju. No protivnici minhenske kandidature kažu da se dosad pokazalo da su procjene troškova uvijek dosad bile preoptimistične pa da bi se tako moglo dogoditi i u slučaju Münchena 2022. Ako građani Münchena i okolice u nedjelju ipak kažu ipak "da", bavarska metropola bi moglo postati prvo mjesto u kojem su održane i zimske i ljetne olimpijske igre.