Odluka u parlamentu je bila vrlo jasna: 254 glasa za novi Zakon o vjerskim zajednicama, 44 glasa protiv, objavio je predsjednik mađarskog parlamenta Laszlo Köver. To nije iznenađenje, jer premijer mađarske vlade Viktor Orban ima dvotrećinsku većinu u parlamentu. Ubuduće će parlament određivati koja zajednica može nositi naziv „crkva“, a što je „duhovna zajednica drugog reda“ ili koja organizacija, kao nevažna sekta, više neće biti na popisu vjerskih zajednica, kažu kritičari. Podjela na ove tri skupine izazvala je prosvjede. Tako je 15 mađarskih intelektualaca u otvorenom pismu Vijeću Europe i Europskoj komisiji prosvjedovalo protiv novog Zakona o vjerskim zajednicama. Po njihovom mišljenju, država krši vodeća načela vjerskih sloboda.

I zaista, gotovo stotinu vjerskih zajednica izgubilo je status službeno priznate vjerske zajednice sa svim privilegijama. Samo još 14 zajednica priznate su kao „crkve“ i mogu i dalje računati na status bez poreza i veseliti se državnoj pomoći. Neke zajednice tek sada su primljene na popis, kao primjerice „Zajednica vjera“, koja se do sada vodila kao sekta, a sada kao crkva. „U današnje vrijeme i crkve moraju shvatiti da žive u vremenu u kojem moraju biti konkurentne“, kaže Szandor Nemet, predsjednik „Zajednice vjera“ dodajući: „I u djelovanju vjerskih zajednica postoje norme o kojima se može prosuđivati i o kojima se može odlučivati.“

Ovisno o raspoloženju vladajuće stranke?

Najsnažniju poziciju ima katolička crkva i tradicionalno dobro zastupljeni kalvinisti kojima se još uvijek zahvaljuje za povijesni otpor protiv austrijskih Habsburgovaca. Druge zajednice su uklonjene s popisa, među ostalim metodisti, Islamska zajednica u Mađarskoj, budisti i hinduisti. Ako žele ponovno dobiti status vjerske zajednice, moraju predati zahtjev mađarskom parlamentu. O zahtjevu odlučuju zastupnici dvotrećinskom većinom. “Sve ovisi o raspoloženju stranaka hoće li određena vjerska zajednica dobiti status crkve ili ne”, kritizira socijaldemokratski zastupnik Istvan Njako. “Politika će odrediti koja je vjera prava, a to je tragično i toga nema nigdje na svijetu”, dodaje ovaj zastupnik.

Orbanov koalicijski partner, demokršćani oko toga imaju drukčije mišljenje. Oni su se zauzeli za katoličku crkvu za koju smatraju da zaslužuje posebnu pozornost. “Država jamči crkvama određenu financijsku pomoć i povlastice”, kaže šef demokršćana, Zsolt Semjen. “To je zato što je povijest pokazala da crkve služe na dobrobit naroda i imaju stabilnu društvenu potporu.”

Uspostavljena ravnopravnost židova

Ne samo katolička crkva se može veseliti već i židovska zajednica. Njezin predsjednik Balin Nograd smatra da nema nedostataka kod novog zakona o crkvama: “Time je ponovno uspostavljena ravnopravnost židovstva u odnosu na ostale crkve u Mađarskoj”, kaže on.

14 vjerskih zajednica sada imaju službeni status kao crkve. Tu se sada ubrajaju i organizacije koje su do sada imale status sekte, pa i one zajednice koje neki optužuju za pranje mozga svojih pripadnika: “Ovo je pozitivno, jer smo primljeni u krug povijesnih vjerskih zajednica”, veseli se Patrik Szabo iz “Zajednice vjera”, koja u Mađarskoj ima veći broj novih članova nego katolička crkva. “Imali smo desetljeća iritacija i nesigurnosti u društvu, zbog toga je priznanje kao vjerska zajednica za nas izrazito pozitivno”, dodaje Szabo.

Što je s ostalim vjerskim zajednicama? One mogu parlamentu predati zahtjev za primanje na popis vjerskih zajednica i time dobiti sve poticaje koji su vezani uz takav status. Ukoliko u tome ne uspiju, tada postoji još mogućnost da ih se prizna kao vjersku zajednicu bez poreznih prednosti ili da na koncu ne dobiju nikakvu potporu.

Autor: Alen Legović (DLF, agencije)
Odg. urednik: Anto Janković