Samo nekoliko sati nakon nizozemske vlade, Vlada Mađarske je također najavila da će podnijeti zahtjev za izuzeće od pravila Europske unije (EU) glede postupka dodjeljivanja azila. Takozvani opt-out ​​zakona o azilu, poznat i kao Dublinska pravila, je neophodan, rekao je mađarski ministar za europska pitanja Janos Boka u srijedu u Strasbourgu. „Mađarska, kao i Nizozemska, smatra da su strože nacionalne kontrole migracija ključne za zaštitu javnih službi i suvereniteta", objasnio je Boka.

Ideološki, nova nizozemska koalicijska vlada koju predvodi desničarska ekstremistička Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa i mađarska vladajuća stranka Fidesz su vrlo bliske. Oni sada zajednički žele izvršiti pritisak na Europsku komisiju i ostale članice EU-a kako bi zauzele žešći kurs u azilantskoj politici. Deklarirani cilj nizozemske ministrice za azil Marjolajn Faber (PVV) je uspostavljanje „najstrože migracijske politike svih vremena" u Nizozemskoj. Kako bi to ostvarila, ona želi proglasiti „izvanredno stanje" kako bi mogla djelovati ako je potrebno i bez suglasnosti parlamenta u Haagu. Mađarska vlada se oslanja na izvanredne uredbe još od korona krize.

Mađarska ohrabrena nizozemskim korakom

Mađarska trenutno predsjedava EU-om. U ovoj ulozi, europski ministar Boka bi se zapravo trebao boriti za zajedničku politiku azila unutar EU-a, koju su Europski parlament i većina vlada zemalja članica konačno reformirali u travnju. Ali Boka više voli agresivno zastupati mađarske interese. Prema priopćenju vlade u Budimpešti, Mađarska se osjeća ohrabrenom nizozemskim korakom i smatra da je njezina politika aktualnom raspravom diljem EU-a sada potvrđena.

Mađarska odbacuje pakt EU-a o azilu, koji je sada stupio na snagu u formi zakona, i ne želi ga sprovoditi ni pod kojim okolnostima, na što bi zapravo bila obvezna. Mađarski premijer Viktor Orban je prije nekoliko dana izrazio zadovoljstvo što Njemačka od ponedjeljka kontrolira sve svoje granice kako bi otkrila one koji ulaze u zemlju bez dozvole. Desničarska ekstremistička šefica talijanske vlade Giorgia Meloni odavno je proglasila izvanredno stanje u Italiji zbog navodne migrantske krize. Ona je ideološki povezana s Geertom Wildersom u Nizozemskoj i Viktorom Orbanom u Mađarskoj i možda bi mogla biti sljedeća koja će zahtijevati izuzeće iz zakona EU-a o azilu.

Izuzeće je teško postići

„Poziv nizozemske vlade za odustajanje (op-out) od europske migracijske politike je potez bez učinka", rekla je za DW zastupnica u Europskom parlamentu Birgit Sippel (SPD). "Klauzula o nesudjelovanju mora biti uključena u europske ugovore, što se može promijeniti samo jednoglasno. Iskreno sumnjam da bi druge zemlje članice dozvolile Nizozemskoj da to učini sama", rekla je Sippel, koja je bila uključena u pregovore o paktu o migraciji EU-a.

Isto važi, naravno, i za Mađarsku. Još uvijek nije bilo naknadnog izuzeća, opt-outa, za određenu oblast politike unutar EU-a. Postojeća izuzeća su dogovorena kada su sporazumi EU-a usvojeni ili kada su se države članice pridružile. Danska je još od ulaska u EU djelomice izuzeta iz unutarnje politike, politike migracija i propisa o kontroli granica u šengenskom prostoru. Irska ne primjenjuje u potpunosti šengenska pravila zbog bliske povezanosti s Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske. Poljska je izuzeta izPovelje EU-a o osnovnim pravima jer Varšava strahuje da će uz osnovna prava morati uvesti i brakove za istospolne partnere.

„Ustavno načelo EU-a na ispitu"

Ugovori EU-a se ne mogu mijenjati. Nizozemska ili Mađarska bi to mogle zatražiti od Vijeća EU-a. Međutim, ovo je dugotrajan proces koji bi na kraju u procesu ratifikacije morale odobriti ostale države članice i Europski parlament. Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije, istakla je u Bruxellesu da su Nizozemska i Mađarska sve dok se ne promijeni ugovor, naravno, vezane uz postojeće europske zakone i da su obvezne u potpunosti se pridržavati pravila o azilu. Šefica Instituta za europsko pravo na Katoličkom sveučilištu  u Leidenu, u Nizozemskoj, Elise Muir, smatra da je ustavno načelo EU-a na ispitu. "Država članica se ne može povući iz zakonodavstva EU-a nakon što je ono usvojeno. Bit članstva u EU je da se obvezujete da ćete poštivati zakone EU-a", rekla je Miur za Euronews.

Mađarska već duže vrijeme ignorira zakone EU-a

Ekstremna nacionalistička mađarska vlada pod Viktorom Orbanom stvorila je vlastiti opt-out posljednjih godina jednostavno tako što ignorira pravila EU-a za procedure azila. Sud EU-a u Luksemburgu je u više navrata i u posljednjoj instanci proglasio nezakonitom praksu Mađarske na njenoj vanjskoj granici sa Srbijom. U posljednjoj presudi sud je proglasio nezakonitim to što se tražitelji azila ne mogu prijaviti na granici, nego samo u veleposlanstvima u Kijevu i Beogradu. S obzirom na to da  Mađarska odbija promijeniti ovu praksu, sud je izrekao kaznu od 200 milijuna eura i dnevnu kaznu od milijun eura. Zato što se Viktor Orban javno hvali da ne želi platiti ovu kaznu, Komisija EU-a sada naplaćuje dospjelu sumu smanjujući subvencije Mađarskoj iz budžeta EU-a.

Izuzetno malo zahtjeva za azilom u Mađarskoj

Nejasno je na što se Mađarska žali kada govori o navali podnositelja zahtjeva za azilom i ostalih migranata. Prema Agenciji za statistiku EU-a, 30 (!) osoba je zatražilo azil u Mađarskoj cijele 2023. godine. Mađarska bilježi daleko najmanje zahtjeva za azilom od svih zemalja EU-a u odnosu na broj stanovnika.

S 38.000 novih zahtjeva za azil u 2023. godini, Nizozemska je nešto ispod prosjeka EU-a slično kao i Italija. Najviše zahtjeva za azil u odnosu na broj stanovnika bilježi Cipar, Austrija, Grčka, Luksemburg, Njemačka i Bugarska. Ako bi Nizozemska zatvorila svoje granice za migrante nakon eventualnog uspješnog odustajanja od azila, ovi ljudi bi vjerojatno ostali u Belgiji ili Njemačkoj. Sukobi s europskim susjedima bi stoga bili neizbježni. Nizozemska ministrica za azil Marjolajn Faber priznala je u svom pismu o odbijanju Europskoj komisiji da je neophodna promjena ugovora EU još uvijek dalek cilj. „To znači da je pismo desničarske nizozemske vlade čisto simbolična politika", zaključuje u razgovoru za DW zastupnica Europskog parlamenta i stručnjakinja za migracije Birgit Sippel.