Predsjednik se Francuzima obratio pismom u kojem navodi da bi ti razgovori trebali početi već u utorak i trajati do 15. ožujka, te da bi trebali dovesti do „novog ugovora za naciju". On je, doduše, naglasio da će se i dalje držati glavnih smjernica svoje politike, dodavši, međutim, da za njega „nema zabranjenih pitanja".

Najvažnije teme razgovora bi trebale biti porezi i javni izdaci, organizacija države, ekološki zaokret i demokracija, te – imigracija. Po navodima novina Le Figaro, sedam od deset Francuza smatra da od rasprava koje predlaže Macron neće biti nikakve koristi.

Njemačke novine Die Welt primjećuje da otkako su počele demonstracije Žutih prsluka nešto krupno nije u redu prije svega u odnosima Njemačke i Francuske. Ne samo zato što je njemački vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz još u studenom predlagao da Francuska svoje mjesto u stalnom sastavu Vijeća sigurnosti UN-a prepusti Europskoj uniji: „To je bio samo glup vic. (...) No, povjerenik EU-a i političar njemačkog CDU-a Günther Oettinger se nedavno umiješao u Macronove probleme svojim komentiranjem pokušaja francuskog predsjednika da pridobije demonstrante novim programom državnih izdataka." On je rekao da su povećani izdaci koje predlaže Macron strukturno trajni i da je „Macron izgubio autoritet jer nastavlja dalje držeći se obrasca koji je već doveo do neuspjeha". Za ove novine Macronovo pismo naciji je i pokušaj da predsjednik popravi svoj imidž, „jer je svojim ranijim izjavama mnoge isprovocirao, posebno onim u kojima je ustvrdio da se obični ljudi ne trude dovoljno da nađu posao".

Süddeutsche Zeitung smatra da su neredi i prosvjedi, kao i ponašanje predsjednika Macrona, nešto što najviše pogoduje Marine Le Pen – posebno u vrijeme pred izbore za Europski parlament. S obzirom da se Macron želi predstaviti kao najveći reformator Europske unije, „pad njegove popularnosti Le Pen hoće iskoristiti za svoju kampanju. Ona je rekla da je Europska unija najveći neprijatelj Europljana". Najvažnije pitanje koje postavljaju ove novine glasi: „Želite li ovakav format i u Njemačkoj" – misleći na veliku društvenu raspravu koju je predložio Macron.

„Prosvjed se ne može ubiti", naslov je teksta objavljenog u dnevniku Tageszeitung (taz): „Nade vlasti da će pokret poslije Nove godine izgubiti na poletu, izjalovile su se. Pokret je čak počeo dobivati strukturu. Prvi put su se u glavnom gradu mogli vidjeti njegovi članovi sa specijalnim trakama oko ruku, koji su se brinuli o redu (...) Svojim pismom građanima Macron sada hoće započeti veliku raspravu u kojoj bi načelno svi mogli iznijeti svoje mišljenje o pitanjima poput poreza, institucija, javnih službi ili energetskog zaokreta – ili iznijeti i svoje zahtjeve. No, udruga predsjednika 36.000 općina u državi već je priopćila da neće služiti kao produžena ruka predsjednika kada je riječ o lokalnoj organizaciji tog improviziranog anketiranja građana. A sami Žuti prsluci smatraju da je pismo samo pokušaj predsjednika da se zamažu oči demonstrantima."

Priredio: Saša Bojić