Sasa Braun je puno toga vidio tijekom tri desetljeća svoje karijere kao istražitelj. Već šest godina u Njemačkoj radi za Interpol u sektoru ekološkog kriminala, i tu ostaje bez teksta. „Ne možete ni zamisliti koliko su brutalni profiti. U rukama kriminalnih kartela je niz ilegalnih rudnika, trgovina drvetom ili zbrinjavanje otpada", kaže on.

Novinarima priča o selima u Peruu koja je mafija sravnila sa zemljom jer su se mještani bunili protiv ilegalne sječe šume. Priča o flotama koje love ribu, a onda kriminalci doslovno pobacaju ribare u more da ih ne bi platili. Takvo drvo i takva riba završavaju i na njemačkom tržištu.

Kriminal se sad okreće prema prirodi. Bez obzira radi li se o protuzakonitoj emisiji štetnih plinova, švercu egzotičnih životinja ili zbrinjavanju otpada – kriminal je svuda.

Prema brojkama Programa za zaštitu okoliša UN-a, samo 2016. je ilegalno tržište otpada bilo teško desetak milijardi dolara. Jer, tako se štedi na stručnom i sigurnom uklanjanju otpada, na taksama i dozvolama. Neki kažu da su profiti mafije od uništavanja prirode veći nego od krijumčarenja ljudi ili oružja.

Tko zna odakle je drvo

Skok cijena građevinskog materijala učinio je drvo praktički novim zlatom, i nitko ne može biti siguran je li u proizvodu koji kupi drvo ilegalnog podrijetla. Centar za tehnologiju VDI je prošle godine procijenio da je oko 30 posto svjetske sječe protuzakonito. U tropskim zemljama, koje su važni proizvođači, to ide i do 90 posto.

Njemački propisi o trgovini drvetom predviđaju oznaku podrijetla – ali se u praksi to svodi samo na trošenje papira za tiskanje etiketa. Organizacija za zaštitu okoliša WWF lako je dokazivala da su recimo prerađevine deklarirane kao skupocjeno bangkirai drvo iz Vijetnama zapravo jeftino otpadno drvo tko zna odakle.

Europol procjenjuje da ekološki kriminal svake godine donosi između 110 i 280 milijardi dolara profita. To bi ga svrstalo na treće mesto po granama kriminala, odmah nakon narkotika i piratskih proizvoda.

Stručnjaci su uvjereni da su takve procjene samo vrh ledenog brijega. Jer, za razliku od drugih kriminalnih aktivnosti, ovdje je žrtva najčešće priroda koja se ne može požaliti policiji.

„To znači da slučajevi ekološkog kriminala najčešće i ne budu otkriveni“, kaže Moritz Klose iz WWF-a. „Otkrivaju se samo kada se ciljano provode kontrole."

Nada u nove europske zakone

Poznavatelji ove teme zato kažu da pomaže samo mobilizacija više istražitelja, policajaca i tužitelja koji bi se specijalizirali za ove teme. U Njemačkoj samo savezna zemlja Brandenburg ima tužilaštvo specijalizirano za ekološki kriminal.

Sasa Braun iz Interpola traži uvođenje jednakih istražnih metoda kao i za druge vrste organiziranog kriminala: ubačene agente, prisluškivanje, praćenje GPS-om: „Često se ekološki kriminal promatra kao bagatelni delikt, a ne kao zločin naše budućnosti“, kaže on za DW.

Mnogi nade polažu u novo kazneno zakonodavstvo na razini EU-a, ali zaštitari okoliša iz Njemačke boje se da ni taj mač neće biti dovoljno oštar. Oni su pisali ministru pravosuđa Marcu Buschmannu tražeći da se novi zakoni ne razvodnjavaju.

Jer, Buschmann, inače političar Liberala, založio se pred Europskom komisijom za blaže kazne za fizička i pravna lica koja se ogriješe o okoliš.

Stephan Sina, pravnik specijaliziran za ekologiju, kaže za DW da je od oštrih zatvorskih kazni važnije nešto drugo: „Najbitnije je da se sustavno oduzima profit stečen kaznenim djelom. To počinitelje često pogađa jače od klasične kazne.“

Aktivisti i stručnjaci imaju još nešto vremena da "proguraju” svoje ideje. EU bi trebao usvojiti novu regulativu do sredine iduće godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu