Pomoćnik američkog ministra vanjskih poslova Rexa Tillersona, Hoyt Brian Yee prije dva tjedna je boravio u Prištini, ali nije posjetio i Skoplje. „Sigurno ne zato što nije imao dovoljno benzina, kerozina li avionsku kartu", glasio je jedan od komentara na društvenim mrežama. I američki senator John McCaine je zaobišao Makedoniju, mada je bio na turneji po svim drugim zemljama zapadnog Balkana. Ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel je u Beogradu razgovarao s premijerom Aleksandrom Vučićem, pa nastavio turneju prema Prištini a sljedećeg tjedna će posjetiti i Tiranu.

Zašto Skoplje nije na planu visokih stranih političara iz zemalja koje su strateški prijatelji Makedonije, i to u vrijeme kada bi toj zemlji zbog političke krize svaki prijateljski savjet dobro došao? Analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da bi razloge za to trebalo tražiti u samoj Makedoniji.

Nezreli političari

„Činjenica da je nekoliko značajnih diplomata visokog ranga iz SAD i EU bilo u posjetu susjednim državama, a nije posjetilo Skoplje nije slučajan propust u diplomatskoj agendi, već jedan oblik diplomatskog izolacionizma i višeznačna poruka makedonskom establišmentu", kaže bivši veleposlanik Nano Ružin, i ukazuje na nekoliko razloga.

Prije svega, kako smatra Ružin, u tranzicijskoj vladi dominiraju ministri stranke VMRO-DPMNE bivšeg premijera Gruevskog koja više nema legitimitet za vođenje zemlje. „Drugo, to je znak da strani političari nemaju poštovanje za prethodnu vladu, njene dugogodišnje ministre i bivšeg premijera. U njihovoj percepciji, Gruevski nije čovjek zakona. Treće, evidentno je razočaranje predsjednikom države, kojeg također smatraju za neprimjerenog sugovornika s obzirom na njegovu podršku VMRO-DPMNE", dodaje Ružin. Predsjednik Đorđe Ivanov uporno odbija mandat za sastavljanje vlade dodijeliti oporbi, iako su socijaldemokrati okupili većinu.

„Četvrto, procjenjuje se da je situaciju u ovom trenutku teško riješiti upotrebom mekog diplomatskog jezika i umjesto toga će najvjerojatnije biti potrebno pokrenuti mehanizam sankcija. U takvim uvjetima nema prostora za ugodan dijalog, što su zapravo potvrdile i ranije posjete Hahna, Mogherini i Tuska", kaže Ružin.

Nosi li poštar pismo?

No, zaobilaženje Makedonije nije jedini signal, jer je otvoreno pitanje i nosi li poštar sve rjeđe u torbi i diplomatska pisma upućena službenom Skoplju, ili pisma stižu, ali primaoci kriju njihov sadržaj? Na primjer, kabinet srpskog premijera je 29. ožujka obznanio da je Vučić primio pismo od predsjednika SAD-a, u kojem se Donald Trump zahvaljuje na čestitkama povodom njegovog stupanja na funkciju predsjednika, pri čemu je kabinet objavio kompletan sadržaj pisma.

Građani Makedonije nemaju informaciju o tomu je li i predsjednik Republike Makedonije dobio pismo od svog američkog kolege. A zna se da je Đorđe Ivanov već dva puta poslao čestitku Donaldu Trumpu. Prvi put 9. studenog 2016, povodom pobjede na predsjedničkim izborima; drugi put 21. siječnja, kada je Trump stupio na dužnost.

A pisao mu je i treći put, 7. ožujka 2017, kako bi ga upoznao „s aktualnom situacijom i svim onim što se događa u Republici Makedoniji" – takva pisma je Ivanov poslao i Europskom vijeću, Donaldu Tusku, glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu i predsjedniku Turske Redzepu Tayyipu Erdoganu. Mediji su od Tuska, za vrijeme njegovog posjeta Skoplju, saznali da je on odgovorio na Ivanovljevo pismo, a kasnije i za odgovor Stoltenberga – oba pisma su nekoliko tjedana bila sakrivena od javnosti. Sve to upotpunjava mozaik nepovjerenja prema vlastima u Skoplju.

Izolacija?

„Odnos VMRO-DPMNE, koja je nositelj tehničke vlade, a ne uzima u obzir poruke međunarodne zajednice da se odblokira politički sustav i da se ne dokida demokracija, doprinosi smanjenju posjeta međunarodnih dužnosnika“, kaže analitičar Sefer Tahiri.

„Makedonija ionako nema dobru poziciju na međunarodnoj sceni, zbog neriješenog problema s imenom i jer nije integrirana u EU i NATO, a posljednji koraci stranke Gruevskog vode zemlju u izolaciju. Nije isključena mogućnost da će se taj trend nastaviti, i da će Makedonija postati zemlja s narušenim odnosima prije svega s EU i NATO, a time će biti potkopane i njezine želje za integracijom u te strukture, poboljšanjem gospodarskih perspektiva i međuetničke stabilnosti, a sve to dugoročno utječe na budućnost zemlje", naglašava Tahiri.