Nepunih 10 mjeseci nakon parlamentarnih izbora građani Makedonije u nedjelju (15.10.) opet izlaze na birališta - ovaj put biraju gradonačelnike i vijećnike u 80 općina u zemlji i u glavnom gradu Skopju. (Lokalne vlasti u Makedoniji se biraju na neposrednim i direktnim izborima, a odluka o načelnicima u većini općina će vjerojatno biti donesena u drugom krugu, zakazanom za 29. listopada.)

Vodeće političke stranke i ovog puta su građanima nametnule narativ „povijesnih“ i „ključnih“ izbora, pa se umjesto lokalnih problema diskutiralo o „nacionalnim“ pitanjima i budućnosti države: spor oko imena s Grčkom, integracija u EU i NATO, prava albanske zajednice...

Vladajući Socijaldemokratski savez (SDSM) kampanju vodi na valu promjena započetih na parlamentarnim izborima s parolom „Život za sve“. Premijer Zoran Zaev i vodeći funkcionari njegove stranke u kampanji pozivaju na „konačan poraz gruevizma“- aludirajući na lidera desničarskog VMRO-DPMNE, Nikole Gruevskog, koji je 10 godina bio na čelu vlade. Gruevski i njegova stranka pobjeđuju na svim izborima u Makedoniji još od 2006. godine, a kadrovi VMRO-DPMNE-a su u protekle četiri godine vladali u 56 od ukupno 81 općine u zemlji. SDSM je imao samo četiri načelnika.

VMRO-DPMNE parira kampanjom kojom poziva građane da zaustave „pomračenje koje je prouzročio SDSM“ i najavljuje „novu eru“.

Ključ za novu vladu

Dramatične poruke i jednih i drugih ipak nisu slučajne. Socijaldemokratima je ovo prva prava provjera rejtinga nakon što su u svibnju ove godine, poslije dugih šest mjeseca natezanja i previranja nakon završetka parlamentarnih izbora, konačno uspjeli formirati vladu zajedno s još dvije stranke makedonskih Albanaca.

„Za SDSM medeni mjesec bezuvjetne tolerancije elektorata završava se promjenama na lokalnoj razini i oni će poslije toga morati suočiti se sa smanjenom tolerancijom i povećanim očekivanjima elektorata“, kaže za DW politički analitičar iz Skopja, Petar Arsovski. Ishod komunalnih izbora mogao bi odrediti smjer kojim će se kretati vlada premijera Zaeva kratkoročno i srednjoročno. Ukoliko njegova stranka pobijedi to će Zaevu otvoriti put da se idućih mjeseci usredotoči na duboke sigurnosne i pravosudne reforme koje traži Europska unija, i ne manje važno, da posveti veću energiju rješavanju spora s Grčkom oko imena koji ostaje glavni kočničar ulaska Makedonije u EU i NATO. Prema nekim neslužbenim informacijama, jasno je da u takvom scenariju postoji realna mogućnost da se u svibnju ili rujnu iduće godine održe i novi izvanredni parlamentarni izbori, na kojima bi Zaev pokušao dodatno smanjiti utjecaj VMRO-DPMNE-a u parlamentu i sebi osigurati komotniju većinu.

Eventualni poraz socijaldemokrata značio bi jak udarac za reformsku agendu nove vlade i uvod u novu političku nestabilnost zemlje. Istovremeno, to je i posljednja šansa za Gruevskog da zadrži kormilo stranke i da i dalje blokira sve glasnije pozive na unutarstranačke reforme.

„VMRO-DPMNE poslije izbora se mora suočiti s nužnošću internih promjena i rebrendiranja, kao i s dodatnim odljevom birača koji su do sada bili vezani s njima samo iz klijentelističkih motiva“, kaže Arsovski. 

Odlučuju glasovi Albanaca

Predizborna istraživanja ukazuju na neizvjesnu utrku u kojoj će presudni biti glasovi makedonskih Albanaca. To posebno važi za izbore u glavnom gradu Skopju i njegovim najvećim općinama. Posljednja anketa agencije Brima pokazala je da preko 50 posto Albanaca u glavnom gradu podržavaju kandidata SDSM-a za gradonačelnika. To i nije neko veliko iznenađenje ako se zna da je VMRO-DPMNE u posljednjih godinu dana vodio oštru anti-albansku i nacionalističku kampanju i žestoko kritizirao najavu vlade za usvajanje novog zakona kojim će albanski jezik postati službeni jezik na teritoriju cijele države. Ali je zato šok bio još veći kada su se usred kampanje pojavili posteri i plakati kandidata VMRO-DPMNE-a i samog Gruevskog na albanskom jeziku. Za jedne je to bio pokušaj očajnika da spasi što se spasiti može, suočen s porazom na izborima, za druge - odličan taktički potez.

Loši rezultati „stare“ garde

Prvi rezultati izbora će biti poznati već 15. listopada. S druge strane, rezultat dosadašnjeg vladanja u komunama je nezadovoljavajući. Prema anketi Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), 51 posto građana je „donekle“ ili „vrlo nezadovoljno“ radom gradonačelnika, a 46 posto je nezadovoljno radom lokalne administracije.

Dok se vodeći političari nadmudruju visokom politikom brojne makedonske općine imaju problem sa vodoopskrbom, strujom, oronulom infrastrukturom i, posebno u Skopju i Tetovu, s enormnim zagađenjem. Kandidati za gradonačelnike i lokalne vijećnike u skoro svim gradovima u zemlji zato su tijekom kampanje obećavali „nove zelene površine“ i smanjivanje zagađenja. Sudeći prema onome što je dosad realizirano u općinama u razdoblju od 2013. do 2016. godine, pitanje je hoće li netko povjerovati novim, slatkim obećanjima. Naime, prema velikom istraživanju tima novinara BIRN-Makedonija, u prošlom mandatu gradonačelnici u Makedoniji nisu realizirali ni polovicu svojih obećanja kada su u pitanju kapitalni objekti, t.j. od planiranih 762,6 milijuna eura za kapitalne investicije, ostvareno je samo njih 356,4 milijuna eura, ili 46,7 posto planiranog.

Karakteristika ovih izbora u Makedoniji je i velika nejednakost spolova. Samo 15 žena je među kandidatima za gradonačelnika općina, što je 5,7 posto od ukupnog broja od 260 kandidata.

Najveći broj gradonačelnika će biti poznat tek poslije održavanja drugog izbornoga kruga, zakazanog za 29. listopada.