1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Makedonija: Nova vlada – stari problemi

Elizabeta Miloševska Fidanoska | Boris Georgievski
2. lipnja 2017

Nakon dugogodišnje političke krize i šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora Makedonija je konačno dobila novu vladu pod vodstvom socijaldemokrata. Nju čeka sve samo ne lagan posao.

Mazedonien Premierminister Zoran Zaev im Parlament in Skopje
Foto: Getty Images/AFP/R. Atanasovski

Tri pucnja iz vatrenog oružja su se mogla čuti u središtu Skoplja u četvrtak, 1. lipnja. I to samo nekoliko sati nakon što su novi ministri započeli s preuzimanjem mandata. Radilo se o pokušaju atentata. Cilj je bio Nikola Todorov, član konzervativno-nacionalne stranke VMRO-DPMNE i dosadašnji ministar zdravstva. Todorov je ostao neozlijeđen.

U veljači 2015. je umrla devetogodišnja Tamara Dimovska. Ona je umrla čekajući državnu pomoć za odlazak u inozemstvo na liječenje. Pucnjem na Todorova Tamarin djed je htio osvetiti unukinu smrt. Smrt devetogodišnje djevojčice potresla je makedonsku javnost. Tamara je postala simbol za korupciju i državu u kojoj vlada stotine milijuna eura troši za kičaste spomenike i neobarokne građevin,e ali joj je 30.000 eura za medicinsku pomoć Tamari previše. Šezdesetogodišnji djed je odučio "pravdu" istjerati na svoj način, nakon što je država zakazala u slučaju njegove unuke.

Korumpirana država

Josip JuratovićFoto: Josip Juratovic

Velika je bojazan da bi se ovakvi slučajevi mogli ponoviti. Makedonsko društvo je nakon jedanaestogodišnje vladavine VMRO-DPMNE-a i dvogodišnje krize vlade duboko podijeljeno. "VMRO je društvo zatrovao svojim užasnim i huškačkim etno-nacionalizmom", kaže zastupnik Bundestaga i dobar poznavatelj regije zapadnog Balkana Josip Juratović i dodaje: "Politička kriza je zasad prevladana, ali gospodarska i društvena nije". 

Činjenica da je pokušaj atentata izvršen upravo na dan kada novi socijaldemokratski premijer Zoran Zaev preuzima vlast stoji simbolički za tešku zadaću koja je pred novom vladom.

Za vrijeme vladavine Nikole Gruevskog Makedonija se uspjela transformirati iz zemlje koja je slovila kao jedan od najizglednijih kandidata za ulazak u Europsku uniju pa do zemlje-problema u regiji. Zemlja koju Europska komisija u svom posljednjem izvješću naziva "zatočenom" se pod diktaturom Nikole Gruevskog pretvorila u "demokraturu" u kojoj je jedna stranka preuzela kontrolu nad sudovima, medijima i državnom upravom.

Napad na parlament krajem travnja ove godine samo je još jednom pokazao da kraci "sustava Gruevski" sežu i u sigurnosne mreže zemlje.

Velika zaduženost

"Velebni" spomenici umjeto socijalnih projekataFoto: DW/N. Velickovic

"Kriza vlade je okončana. Ali mislim da kriza u zemlji nije", kaže za DW Tobias Flessenkemper, direktor Balkan projekta pri međunarodnom institutu Centre international de formation européenne (CIFE). "Najveći izazov je provesti dubinske promjene i to na način koji neće voditi dodatnom stvaranju raskola u društvu", smatra Flessenkemper.

Uz to dolazi još i to da nitko zapravo sa sigurnošću ne može reći kako stoje državne financije. Statistike kažu da su Gruevski i njegova stranka od 2009. državu zadužili za najmanje 5 milijardi eura. 700 milijuna eura je progutao sporni projekt "Skoplje 2014" u sklopu kojega je Gruevski kroz mnogobrojne zgrade u pseudo-klasičnom stilu htio podići nacionalnu i vjersku svijest Makedonaca i istaknuti "antičke" korijene svoje države. Sve to pod direktnom kontrolom premijera. Jedan dio sredstava je odlazio u klijetilistički "sustav Gruevski" što mu je pomoglo pri osvajanju izbora posljednjih godina.


Vječita svađa oko imena

Nemiri krajem travnja u SkopljuFoto: picture-alliance/dpa/N. Batev

Nova Vlada Zorana Zaeva, u čijem radu sudjeluju i dvije stranke makedonskih Albanaca, suočava se s velikim izazovima i na međunarodnom planu. "Članstvo u EU-u i NATO-u spada u glavne prioritete moje reformske vlade", rekao je Zaev. Glavna prepreka ovom naumu, pored unutarnjih reformi koje moraju biti provedene, je sukob oko imena zemlje s Grčkom. Susjed od 2008. blokira Makedoniju u naumu da se pridruži NATO-u a od 2009. i Europskoj uniji. "To nam je najveći problem”, rekao je novi ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov prilikom prvog posjeta Ateni. No prvo, kako je rekao, trebaju biti stvoreni unutarnji uvjeti, kako bi se pronašao kompromis oko naziva. Izvjestitelj Bundestaga za Makedoniju Thorsten Frei poručio je kako je sad makedonska vlada na potezu. "Njemačka i EU stoje na strani Makedonije. Čim budu vidljivi prvi pomaci u Makedoniji, siguran sam da će se povećati pritisak na Grčku oko pitanja imena", kaže Frei za DW. No za otvaranje pregovora o punopravnom članstvu je zbog dugogodišnjih političkih sukoba koji su naškodili integracijskom procesu još rerano. "Prvo Makedonija mora pokazati rezultate", zaključio je Frei.

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi