Pod žarkim suncem kilometarska kolona unajmljenih automobila vuče se uz serpentine. Tog jutra kasnog ljeta se opet more turista uputilo ka Valldemossi, slikovitom planinskom mjestašcu koje je jedno od najomiljenijih izletničkih odredišta na Mallorci. Kao i svake godine, na uskoj planinskoj cesti svakodnevno dolazi do prometnog kolapsa. Time nisu pogođeni samo turisti: zaglavio je i autobus u kojem su uglavnom mještani koji idu na posao. „Ovo je postalo nepodnošljivo“, ljuti se jedan od njih gledajući beskrajnu kolonu vozila koja se jedva kreće.

Iako već godinama raste nezadovoljstvo zbog masovnog turizma na Balearima, kao i u drugim dijelovima Španjolske i stalno izaziva prosvjede, ovo otočje će i ove godine opet postići turistički rekord. Do kraja srpnja stiglo je gotovo jedanaest milijuna turista, nešto više nego u istom razdoblju prošle godine. Tijekom cijele 2024. brojka je bila 18,7 milijuna, a ove će godine lako premašiti 19 milijuna – što znači da otprilike svaki peti turist u Španjolskoj stiže na Mallorcu.

Mnogo turista, slabiji prihodi

Unatoč dobrim brojkama, turističkom sektoru na Mallorci nije do slavlja. Ugostitelji, trgovci i voditelji turističkih atrakcija žale se na značajan pad prihoda. Najviše ih brinu upravo njemački turisti. Njihov je broj tijekom ljetnih mjeseci drastično pao u odnosu na prethodnu godinu: samo u srpnju za više od osam posto. Nijemci su tradicionalno daleko najveća skupina gostiju na Mallorci pa ne čudi da mnogi zvone na uzbunu.

Pedro Oliver, predsjednik Udruge turističkih vodiča na otoku, uvjeren je da dio krivnje nose anti-turistički prosvjedi. „Nema sumnje da su imali učinka: poruka je stigla.“ On i kolege to osjećaju u svakodnevnom radu. „Stalno nas turisti pitaju, je li istina da Mallorca više ne želi goste.“ Slično smatra i Rafel Roig, predsjednik udruge prijevoznika na Mallorci. „Naravno da je tako: ako čujem da negdje nisam dobrodošao, zašto bih tamo putovao?“

Álvaro Blanco iz Španjolskog turističkog ureda u Berlinu nije uvjeren u to kako je razlog što su se Nijemci uplašili prosvjeda protiv furešta. Kaže kako su mu proteklim mjeseci stigla samo dva maila sa tim pitanjem: „Ne vjerujem da prosvjedi imaju posljedice." Mnogo je vjerojatnije da je tome razlog ne osobito dobro gospodarsko stanje u Njemačkoj. Osim toga, pretpostavlja da je njemačkim turistima i već neizdrživa vrućina na jugu Europe postao razlog za tražiti druga odredišta.

Bolja kvaliteta pa i veće cijene

Slično razmišlja i Carlos Cendra iz savjetničke tvrtke Mabrian. No vijesti o nezadovoljstvu domaćih zbog poplave turista ipak bi mogle imati posljedica: „Treba spriječiti da se učvrsti predodžba kako turisti na Balearima nisu dobrodošli“, kaže on. I Cendra prvenstveno vidi ekonomske razloge za pad broja njemačkih gostiju, najprije velik porast cijena.

Zapravo, turistički sektor na Mallorci već godinama se trudi povećati kvalitetu usluga. Najbolji je primjer hotelska ponuda: u posljednjih dvadeset godina se utrostručio broj hotela s četiri i pet zvjezdica, dok hoteli s jednom do tri zvjezdice polako nestaju. Ali to dodatno opterećuje novčanik turista. Osim toga, vlada Baleara se trudi privući i goste iz drugih zemalja i jače promovira turizam u SAD-u. Na primjer, ove godine je stiglo neobično mnogo Francuza, Talijana i Skandinavca što je više nego nadoknadilo pad broja njemačkih gostiju.

Nije kraj prosvjedima...

I tako otok, unatoč svemu, opet ide prema rekordu. Regionalna vlada doduše već godinama ponavlja da su dosegnuti kapaciteti otoka od nešto preko 3.600 km2, ali se još nije usudila uvesti ozbiljne mjere ograničavanja turizma. Nakon dugog natezanja nije se odlučila niti na povećanje boravišne pristojbe, niti na uvođenje posebne naknade za unajmljene automobile, a niti za stroža pravila kod privatnog smještaja. Prevelika je ovisnost Mallorce od turizma, a usprkos svim ljutnjama zbog gužvi, još je veći strah da bi potražnja mogla pasti.

Jaumea Pujola zaključuje kako zapravo nema ničeg novog na Mallorci: „Ovo ljeto nije bilo ništa drukčije od prethodnih“, kaže glasnogovornik platformeMenys turisme mes vida (Manje turizma, više života), koja je već organizirala nekoliko velikih prosvjeda protiv pretjeranog masovnog turizma. „Ulice su i ove godine bile zakrčene, zdravstveni sustav preopterećen. Logika rasta ostala je ista.“ Zato najavljuje nove prosvjede. „Tema ostaje aktualna“, kaže on. „A i sljedeće godine će sigurno opet biti velikih prosvjeda."