Austrijski Standard je na svom web-portalu objavio kratku vijest preuzetu iz austrijske novinske agencije APA naslovljenu: "Uklonjena sporna ploča s fašističkim pozdravom u Hrvatskoj". U njoj objašnjava gdje je ploča bila postavljena i u koju svrhu. U tekstu se dalje navodi kako su mediji "jedinstveno" ocijenili da je taj potez "progurala" hrvatska vlada i ukazuje da je sporna ploča bila "dovela" do krize vlade. Identičnu vijest je objavila i njemačka novinska agencija dpa, ali vodeći njemački mediji je nisu ni prenijeli niti zabilježili. Na tekstove o Hrvatskoj se, kada se "češljaju" medijski portali na njemačkom jeziku, uglavnom nailazi u turističkom i sportskom kontekstu. Ali jedan tekst objavljen prije dva dana (6.9.) na web-stranici švicarskog Berner Zeitunga (BZ) nam je privukao pozornost.

"Hrvatska gubi svoje mlade" - statistike iskrivljuju sliku

U njemu autor donosi priču o jednoj obitelji iz Vukovara podijeljenoj silom gospodarskih prilika: otac je otišao raditi kao kuhar u Stuttgartu, dok je ostatak obitelji ostao u Vukovaru. "Podijeljene obitelji, rastrzani životi: nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. su pale granice. Od početka 2017. sloboda kretanja osoba važi i za Švicarsku", piše u reportaži naslovljenoj "Hrvatska gubi svoje mlade". Na naslovnoj fotografiji je doduše dubrovački Stradun, a ne neki  vukovarski trg, ali priča je bez sumnje simptomatična za čitavu Hrvatsku o kojoj Berner Zeitung izlaže sljedeće statistike: "Od 2012. godine se samo u Njemačkoj broj Hrvata, prema podacima tamošnjeg Saveznog stastističkog ureda povećao za 50 posto. Opseg egzodusa stanovništva ubrzanog nakon pristupa EU-u se u hrvatskim demografskim statistikama uopće ne vidi jer većina iseljenika ne odjavljuje prebivalište." BZ primjećuje kako to kozmetički uljepšava hrvatske statistike o nezaposlenosti: "Tako je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj od 2014. godine pala sa 17.5 na 11 posto, nezaposlenost mladih štoviše sa 44,5 na 26 posto."

U tekstu se Slavonija izdvaja kao posebno problematična regija: "Nakon rata (1991-1995.) se hrvatska žitnica od uzorne pretvorila u nazadnu regiju." Par čiju je sudbinu švicarski list uzeo kao povod za svoju priču o odlasku mladih iz Hrvatske vratio se u Vukovar nakon rata, vjenčao i dobio dvoje djece "u nadi da će život uskoro biti bolji". Ali to se nije dogodilo, ispričala je autoru članka supruga i majka: "Većina mladih je emigrirala, s obitelji ili bez nje". I njezina dvojica braće rade u Njemačkoj.

Bezobzirni poslodavci

"Tvornice u ruševinama, fasade prošarane mecima: nekadašnji divovski proizvođač obuće Borovo je nekada imao 24.000 zaposlenika, danas samo još 500." Većina kuća je, konstatira se, obnovljena, ali "novi egzodus iz Vukovara je mnoge domove učinio kućama bez gospodara." "Što će nama nove kuće, kad ljudi nemaju od čega živjeti?", prenosi BZ riječi mlade žene iz Vukovara, kao i njezina iskustva na hrvatskom tržištu rada: rad bez plaće, tvrtke koje ne uplaćuju doprinosa, bahati odnos poslodavaca prema zaposlenicima. "Ne tjeraju samo nezaposlenost i loše plaće mnoge Hrvate u tuđinu, nego i surova pravila igre na tržištu rada", konstatira Berner Zeitung.

36-godišnji otac obitelji koji trenutno radi u Stuttgartu, doznajemo, koristi prekovremene sate da bi jednom mjesečno došao kući. Nedostaje svojoj obitelji i ona njemu, ali, kako kaže, i s time BZ završava tekst: "Bolje je da sam samo ponekad kod kuće, a da imamo sve što trebamo, nego da se viđamo svaki dan, ali nam svega fali."