Maltini krajolici i sela su u cijelom svijetu često viđeni, iako ljudima uopće nije bilo jasno da je to bila Malta koju su gledali u kinu ili na televizijskim ekranima. Prva sezona HBO-ove televizijske fantastično-pustolovne serije "Game of Thrones" (Igra prijestolja) je dijelom snimana na tom malom otočju u Sredozemnom moru. Malta je bila kulisa za brojne filmove. Uličice glavnog grada Vallette su se pretvarale u palaču "Grofa Monte Crista", u tajnovita mjesta u "Da Vincijevom kodu", u ljubavno gnijezdo za Brada Pitta i Angelinu Jolie ili u glavni trg u Troji. Jedan filmski studio na Malti je dugo nudio posebne bazene s posebnim mogućnostima za brodske snimke ili neke druge morske scene. Ali u međuvremenu takvih bazena ima i u Španjolskoj ili u Londonu. Filmsko snimanje je sezonski biznis i ovisan o raznim raspoloženjima, kaže Engelbert Grech iz vladine ustanove "Malta Film Commission" i dodaje da se u tom poslu mora biti fleksibilan i ne oslanjati se previše samo na jednu "tezgu". Malta međunarodnim filmskim producentima nudi obuhvatan servis, financijsku potporu, gotovo konstantno lijepo vrijeme i jezik koji svatko razumije. Engleski je, pored malteškog, službeni jezik na otočju koje je tek 1964. godine postalo neovisno od Velike Britanije.

Mala, ali s velikim ambicijama

Premijer Malte Joseph Muscat svoju zemlju, najmanju u Europskoj uniji, želi u idućih šest mjeseci predstaviti kao fleksibilnu i uspješnu - kao što su to uostalom i filmaši koji svoje filmove daju snimati u toj zemlji. Muscat (42) je već tri godine premijer Malte. Taj socijaldemokrat je okončao desetljećima dugu prevlast konzervativne stranke koja je usko povezana s katoličkom crkvom u toj zemlji. Danas se više ne može primijetiti da su se socijaldemokrati 2004. borili protiv pristupa Malte Europskoj uniji. Joseph Muscat važi kao uzoran Europljanin koji prije svega želi isposlovati kompromise u migracijskoj politici. Jer, i dalje se mnoge članice EU-a protive prihvatiti izbjeglice ili tražitelje azila. Zemlje koje se nalaze na udaru izbjegličke krize i u koje stiže najviše izbjeglica - Grčka, Italija i Malta - zahtijevaju raspodjelu izbjeglica. "Vjerujem da postoji volja da se pozicije, što je moguće više, približe jedna drugoj. To će biti jedna vrlo teška zadaća za malteško predsjedanje EU-om. Dat ćemo sve od sebe da spojimo te različite pozicije", obećao je Joseph Muscat tijekom posljednjeg summita EU-a u Bruxellesu sredinom prosinca.

Suzbiti migraciju iz Afrike

Malta je sa svojih 420.000 stanovnika najmanja država Europske unije, poslije nje slijedi Luksemburg. Prvi put simbolično biti na čelu 500 milijuna stanovnika Europske unije je stoga ogroman logistički i politički izazov, svjestan je Muscat. U veljači se u Valletti održava neformalni posebni summit šefova vlada i država na kojem bi se trebalo raspravljati o brojnim krizama, pa tako i o izbjegličkoj krizi. Joseph Muscat želi zaustaviti migracijska kretanja iz Afrike u smjeru EU-a: "Ono što smo dogovorili s Turskom, trebali bismo na ovaj ili onaj način ponoviti i na Sredozemlju." Turska se obvezala primiti natrag izbjeglice i migrante iz Grčke što je sa sobom donijelo veliki efekt zastrašivanja. Najbolje bi bilo da ti ljudi, kaže Muscat, ostanu u Africi i uopće se ne upute na opasan put preko mora. Malta, koja leži na migracijskoj ruti između Libije i Italije, 2016. godine je primila oko 1.700 tražitelja azila. Od 2012. ih je ukupno bilo oko 20.000. Međutim, samo jedna trećina pridošlih izbjeglica ili migranata ostane na malteškim otocima. Većina njih se prebacuje u Italiju. Malta je migrante sve do siječnja 2016. automatski stavljala u zatvorene prihvatne centre. Tu praksu je ta članica EU-a olabavila nakon međunarodne kritike. Uz pomoć Europske unije su uspostavljeni otvoreni centri za prihvat.

Potresna povijest: svi su bili na Malti

Migracija je za Maltežane ne samo aktualna, već i povijesna tema. Ti otoci sa strateškim položajem u Sredozemnom moru su uvijek iznova bili cilj osvajača i naseljenika. Tisuće Maltežana su morale napustiti svoju domovinu i naseliti se u mnogim drugim dijelovima svijeta. Feničani, Rimljani, Grci, Arapi, Talijani, križari, Napoleon, Britanci,... svi oni su vladali Maltom i dali joj politički, gospodarski i kulturni pečat. Na primjer u jeziku: malteški jezik je jedan od 24 službena jezika Europske unije, ima arapske korijene, ali je prožet talijanskim i engleskim utjecajima. Jezik Maltežana, koji ima još i niz dijalekata, jedini je semitski jezik koji se piše latinicom. Maltom su stoljećima feudalno vladali križari. Katolička crkva kojoj pripada oko 90 posto Maltežana je i danas važan čimbenik. Katolička crkva je zapisana u ustavu i ona uzdržava veliki dio obrazovnih institucija u toj državi. Tek 2011. godine je Maltežanima zakonom omogućen razvod braka.

Ušteda poreza i lov na ptice

Pored migracije će i Brexit biti jedna od glavnih tema malteškog predsjedanja EU-om. Ukoliko u ožujku iz Londona službeno stigne zahtjev za izlaskom iz EU-a, Joseph Muscat će se morati pobrinuti da sudjeluje u organizaciji britanskog istupa iz Unije. No, razumijevanja za bivšu kolonijalnu silu Muscat nema. Pregovori će biti vrlo tvrdi, slični onima s dužničkom Grčkom, najavio je malteški premijer u jednom intervjuu.

Prema procjenama Europske komisije, novi predsjedatelj Vijećem EU-a gospodarski dobro stoji. Jer, ta zemlja koja je tek 2008. uvela euro ne pati od posljedica financijske krize. Za razliku od brojnih drugih zemalja članica eurozone, Malta nije prezadužena, niti je krizna zemlja poput Grčke ili Italije. Turizam, trgovina i financijske uslužne djelatnosti su glavni izvori prihoda. No, u Bruxellesu se ujedno kritizira što malteške financijske ustanove međunarodnim tvrtkama nude atraktivne modele uštede poreza i što malteška država investitorima prilično jednostavno ustupa državljanstvo, a time i bezvizno putovanje unutar EU-a.

No, Malta je unutar EU-a jedinstvena i po pitanju tradicionalne strasti njezinih stanovnika: lova na ptice selice. U svim drugim članicama EU-a je lov na ptice u proljeće zabranjen i dopušten je samo ujesen. Ali, ne i na Malti. Tu se smije loviti i u proljeće. O tome je čak 2015. održan referendum na kojem su se Maltežani, međutim, s tijesnim rezultatom izjasnili za nastavak te tradicije - unatoč protivljenju zaštitara životinja.