U prvoj polovini ove godine u Njemačkoj je podnijeto oko 150.000 novih zahtjeva za azil – to je skoro dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine.

U tu brojku se ne računaju ukrajinske izbjeglice, koje ne moraju tražiti azil - njima se privremena zaštita automatski priznaje čim su ušli u zemlju.

Državljani Sirije i Afganistana čine skoro polovinu svih novih tražitelja azila u Njemačkoj. Udio Turaka je znatno skočio na gotovo 13 posto, što vjerovatno ima veze i s razornim potresom koji je u veljači pogodio ovu zemlju.

Međutim, kako piše švicarski list Tagesanzeiger, značaj Balkanske rute stalno opada.

Promjena srpske politike

Na vrhuncu izbjegličke krize 2015. godine, preko Srbije i susjednih zemalja je ka zapadnoj Europi prošlo oko 760.000 ljudi, a prošle godine oko 34.000. Švicarski list smatra da je tome najviše doprinijela promjena vizne politike Srbije prošle godine.

Naime, poslije snažnih pritisaka iz EU i Švicarske – Beogradu se u jednom trenutku čak prijetilo uvođenjem viza za srpske građane – Srbija je ukinula bezvizne režime s Indijom, Tunisom, Burundijem, Kubom i nekoliko drugih zemalja.

Manje iz Indije i Burundija

„Vidljivi je efekt toga na migraciju iz Srbije preko Mađarske i Austrije u pravcu Švicarske“, kaže glasnogovornik švicarskog Državnog ureda za migracije.

Navodi da je u cijelom šengenskom prostoru broj Indijaca koji traže azil opao s prošlogodišnjih četiri tisuće na pet stotina mjesečno.

U samoj Švicarskoj je prošle jeseni mjesečno bilo tristotinak državljana Burundija koji su tražili azil – sada je ta brojka jednoznamenkasta.

nr (ta, dw, bamf)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu