Crnogorske vlasti nastoje očuvati posebnosti manjinskih nacionalnih zajednica, pa su zato formirani nacionalni savjeti, Fond za manjine i Centar za kulturu manjinskih naroda. Ali politički predstavnici manjina, koje čine gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva Crne Gore, smatraju da stanje na terenu nije baš onakvo kakvim ga predstavljaju crnogorski čelnici.

Lider Demokratskog saveza Albanaca i zastupnik u crnogorskom parlamentu Mehmet Bardhi je rekao da atmosfera u državi nije povoljna za ostvarivanje manjinskih prava. „Kada je riječ o ljudskim i manjinskim pravima i slobodama, u Crnoj Gori treba mnogo toga ne mijenjati nego drugačije urediti. Jer, vlast je ovdje centralizirana, pa je u ovoj maloj državi sve pod dirigentskom palicom nekoga tko je veoma opasan.“ Pri tome predstavnici manjina posebno ukazuju na nužnost proporcionalne zastupljenosti u svim institucijama i organima državne uprave.

Manjine kao jezičac na vagi

Poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Amer Halilović je rekao da konačno u praksi treba primjeniti ustavnu odredbu o zajamčenim mandatima za predstavnike manjinskih naroda u parlamentu: „To bi značilo da manjinama koje čine od jedan do pet posto u ukupnom stanovništvu pripada jedan mandat, a preko pet posto najmanje tri. To je sada stvar izbornog zakonodavstva.“ Ako se taj prijedlog prihvati, Bošnjaci bi imali pravo na najmanje tri mandata u Skupštini Crne Gore, a Muslimani i Hrvati na jedan. Od 1996. godine u Crnoj Gori postoji albanska izborna jedinica u kojoj se bira pet zastupnika.

S tih deset zajamčenih mandata manjine bi mogle predstavljati odlučujući jezičac na vagi kod formiranja vlasti u Crnoj Gori. Zato će trebati još nekoliko mjeseci razgovora, pa možda i posredovanje Europske unije, kako bi se našlo za sve prihvatljivo rješenje.