Nakon odluke da ministar financija Zdravko Marić (HDZ) ostaje u vladi, šef Sabora Božo Petrov (Most) dao je ostavku pri čemu je izbjegao glasovanje na kojemu bi bio smijenjen s čela parlamenta. Kaže da rezultat 75:75 ukazuje na to da ne postoji parlamentarna većina, što bi značilo da aktualni premijer uzurpira vlast. Kako će tek sutra mjerodavni odbor odlučiti tko može nastaviti voditi sjednicu umjesto Petrova, stranke će analizirati moguće scenarije, a neke će, poput Hrvatske narodne stranke (HNS), pripremiti interpelaciju s kojom žele provjeriti može li Andrej Plenković  (HDZ) biti premijer.

"Gledajući fomalno, Marić se održao i možemo reći da je to neka vrsta pobjede premijera Plenkovića – premda, tanka je to pobjeda 75:75 - i to s glasom prevage koji je sasvim iznenada došao s druge strane političke scene i sabornice. Politički gledajući, u trenutku kada je premijer smijenio četiri Mostova ministra, u stvari je izgubio potporu svoga dotadašnjeg glavnog partnera pa javnost očekuje da dokaže kako ima saborsku većinu. Do sada to nije učinio. A zapravo smo svi sve shvatili", u razgovoru za Deutsche Welle komentira Silvija Šeparović, politička novinarka i kroničarka moderne hrvatske države.

 

I ljuti neprijatelji iza iste barikade

"Zahvaljujem se svakom tko je dao svoj glas protiv neizglasavanja povjerenja, no ne zamjeram nikome tko je dao glas za moj opoziv. Žao mi je samo da nisam imao prilike prije iznijeti svoje argumente kako sam to jučer iznio. Kada je rezultat ovakav, treba odahnuti i biti zadovoljan", poručio je ministar Marić. Iako to prije nekoliko dana nije mogao ni zamisliti, ministarsku fotelju mu je spasio Tomislav Saucha, zastupnik koji je nedavno izašao iz SDP-a pod teretom istraga i afere "Dnevnice".

Ovaj bivši šef ureda premijera Zorana Milanovića noćas je odlučio glasovati za ostanak Zdravka Marića pa su mu leđa okrenuli i oni koji su do jutros gorljivo zagovorali njegovu nevinost. Kako je objasnio, učinio je to zbog sprječavanja novih izbora s istim rezultatom te ne očekuje nikakve pogodnosti u istrazi i suđenju koje je pred njim. Uz njega su se tako na istoj strani našli i deklarirani ideološki protivnici poput predstavnika srpske manjine Milorada Popovca (SDDS), te ikona desnice poput Zlatka Hasanbegovića (HDZ) i nezavisne Brune Esih.

"Saucha je potpisao zahtjev za opoziv Marića i može on sada tvrditi je donio odluku nakon praćenja jučerašnje rasprave. N,o teško je tome povjerovati posebno zato jer je i on bio potpisnik zahtjeva za smjenom. Mnogi su s pravom bili razočarani kako je sve šef SDP-a Davor Bernardić obrazložio, ali ne vodi se samo sadržajem rasprave prilikom glasanja. Tu se, na koncu, traži politička odgovornost, a ne kaznena. A mislim da politička odgovornost postoji. Saucha pri tome ima slabe točke. S obzirom na povijest naše politike, ne bi se baš mnogi začudili da nije, recimo, bilo i nekih nemoralnih ponuda", navodi Šeparović.

Izbori kojima se nitko ne veseli

Građani su, prema reakcijama na društvenim mrežama, spremni na nove izbore, iako ih ne žele. "Rijetko kome se ide na izbore, ali ovo više nema smisla jer i novi izbori teško da bi donijeli drastično drukčije rezultate. Barem tako zasad izgleda. Možda bi bila najpoštenija manjinska vlada, ali Plenković to mora potražiti u Saboru", objašnjava naša sugovornica.

Nevladina udruga GONG, angažirana na promicanju demokratskih procesa, ne misli da je Sauchina neočekivana odluka dobitak za demokraciju. "Pokazalo se da osobe protiv kojih se vode istražni i optužni postupci ne bi trebale sudjelovati u javnom političkom životu. Odluke koje takvi zastupnici donose pod sumnjom su izigravanja javnog interesa s ciljem osiguranja vlastite slobode. Hrvatski građani već sada ne vjeruju da je pravosuđe neovisno od politike, a ovakve situacije samo doprinose takvoj percepciji", stoji u priopćenju.

Mogući scenarij koji najavljuje HDZ-ov senior i bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks ide u smjeru odgode rješavanja problema. Sjednicu bi, smatra, trebalo odgoditi na termin iza lokalnih izbora, a tada bi i premijer Plenković, prema Šeksu, trebao predstaviti zamjenske ministre i potražiti potporu Sabora. Tim bi se spriječio utjecaj sabornice na lokalne izbore, ali bi se dobilo i dodatno vrijeme za političko trgovanje. Upravo na tom tragu idu izjave Mostova Nikola Grmoje koji tvrdi da će, unatoč trenutnom protivljenju, HNS i IDS izdati principe i podržati Plenkovićevu vladu.

Postoji li saborska većina, a time i potpredsjednik koji će predsjedavati sjednicom, ujutro će raspraviti Odbor za ustav i poslovnik u kojem većinu mjesta drže Most i SDP. Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić (HDZ) je uvjeren da se sjednica sutra nastavlja kako bi se zaključila do okončanja lokalnih izbora. No dodaje, HDZ već ima dovoljno potpisa da bi predložio kandidata za mjesto predsjednika parlamenta. Neslužbeno, to će biti Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova iz vremena Ive Sanadera, koji je preživio i Tomislava Karamarka, a ni Andreju Plenkoviću nije mrzak.