Prema posljednjim podacima vlasti u Maroku preko dvije tisuće ljudi stradalo je u potresu koji je s petka na subotu pogodio Maroko.

To nije konačni crni bilanca, s obzirom na to da je više od dvije tisuće ljudi ozlijeđeno, stotine su u teškom stanju, a strahuje se od novih naknadnih potresa.

Udar jačine 6,8 Richtera imao je epicentar nedaleko od Marakeša, u Atlasu, planinskom lancu na samom sjeveru Afrike.

Zašto baš ovdje?

Atlas se proteže na oko 2.300 kilometara kroz Maroko, Alžir i Tunis. U pitanju su planinski lanci nastali kolizijom tektonskih ploča – euroazijske i afričke.

„Atlas leži na granici dvije ploče i zato je ovo područje poznato kao trusno“, kaže Fabrice Cotton, profesor seizmologije u Geološkom istraživačkom centru u Potsdamu.

Kako nastaju potresi?

Zemljina kora je sastavljena od dijelova, poput slagalice. Poznato je da postoje velike oceanske ploče i manje, kontinentalne. Ali ni znanstvenici nisu sigurni koliko točno ima malih ploča između većih dijelova.

Tektonske ploče „plivaju“ na tekućoj unutrašnjosti Zemlje. Ključala magma iz jezgra planete stalno „kipi“ kroz prostor između ploča, zbog čega se one pomiču za par centimetara godišnje. To je proces koji traje milijardama godina.

No ta tektonska pomicanja dovode do sudaranja ploča, a napetost u čvrstom materijalu se ponekad oslobađa naglo. Na tom mjestu onda nastaje epicentar, odakle se valovi pritiska šire prema gore, ka površini i tako nastaje potres.

Tko je najugroženiji?

Posebno su ugrožene regije na takozvanim linijama rasjeda, dakle tamo gdje se sudaraju dvije ili više ploča Zemljine kore. Ako ti sudari izazovu potrese veće od 5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, to često izazove vidnu štetu na površini.

Ako do potresa dođe pod oceanom, tada može nastati cunami. Ogromni valovi velikih brzina koji mogu prouzročiti strašne poplave kad udare u kopno.

Kako kaže seizmolog Cotton, u ovim trusnim područjima su seizmičke aktivnosti redovne – i zato je znanstvenicima teško predvidjeti kada dolazi „pravi udar" koji vodi razornom potresu.

Što su naknadni potresi?

Jače potrese po pravilu prati serija manjih. Do njih dolazi jer se tektonske ploče nakon snažne kolizije ne smiruju odmah, nego još neko vrijeme podrhtavaju

Nevolja je što čak i slabi naknadni potres može donijeti ogromnu štetu. Zgrade koje su već načete u izvornom potresu mogu kolabirati, spasilački radovi se otežavaju, obično bude još žrtava.

„Jedina mogućnost da se ljudi zaštite od potresa je da se objekti grade na odgovarajući način koji pridonosi većoj sigurnosti“, zaključuje Cotton.